Filmski autori već sedam godina pokušavaju da sa SBB-om zaključe ugovor koji bi ovom kablovskom operateru omogućio legalno korišćenje njihovih filmova. Ne znaju da li će sa novim vlasnikom SNN-a imati bolje iskustvo
Nedavna prodaja kablovskog operatera SBB kompaniji „e& PPF Telecom Group“, podsetila je na veliki problem filmskih autora – plaćanje tantijema za reemitovanje njegovih dela.
Naime, SBB nije poštovao zakonsku obavezu po kojoj ne može neovlašćeno i besplatno da emituje filmove, serije i ostale forme filmskog sadržaja, i filmadžijama duguje veliki novac. Oni su ga zbog toga tužili, pa se sad postavlja pitanje da li će novi vlasnik platiti ovaj dug svog prethodnika.
Devet sudskih sporova
Prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima (čl. 29. st. 1), svaki autor ima pravo da za reemitovanje svojih dela dobije odgovarajuću naknadu.
Filmske autore zastupa UFUS AFA Zaštita, organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih prava reditelja, scenarista, glavnih snimatelj, kompozitora i animatora. Ovaj kolektivni pristup olakšava proces zaštite prava, i osigurava da se interesi svih autora pravilno predstavljaju i štite. SBB je operator koji distribuira medijske sadržaje i reemituje filmove tih autora. Protiv kompanije SBB, ova organizacija pokrenula je devet sudskih postupaka.
Od 2018. do danas SBB duguje filmadžijama oko 13 miliona evra.
Stefan Đelineo, direktor Ufus Afa Zaštite kaže za portal „Vremena“ da već sedam godina pokušavaju da sa SBB-om zaključe ugovor koji bi im omogućio legalno korišćenje filmova. Navodi da je na osnovu člana 187. stav 1. Zakona o autorskom i srodnim pravima, SBB bio dužan da od UFUS AFA Zaštite pribavi prava za korišćenje filmskih dela pre nego što počne sa njihovim reemitovanjem.
„Međutim, SBB je svih ovih godina ignorisao pozive i osporavao svoje obaveze, što je dovelo do naših devet sudskih postupaka pred Privrednim sudom u Beogradu protiv navedene kompanije“, kaže Stefan Đelineo.
Prva presuda
Do sad je pravosnažno okončan samo jedan postupak.
„U februaru ove godine dobili smo prvu pravnoznažnu presudu koja se odnosi na period od 1. oktobra 2021. do 1. decembra 2022. godine. Ova presuda je od izuzetne važnosti ne samo zbog dosuđenog iznosa od skoro tri miliona evra, već i zbog uspostavljene sudske prakse koja se odnosi na dva ključna pitanja za našu organizaciju.“
Đelineo objašnjava da je sud ovom presudom potvrdio „da je UFUS AFA ovlašćena da operatoru dozvoli ili zabrani reemitovanje filmskih dela, kao i da naplati naknadu za sve oblike reemitovanja filmskih dela“. Naglašava da je „konačni cilj ovakvih postupaka zaštita prava onih koji stvaraju“ i očekuje „da će ovakvi presedani doprineti boljem razumevanju i poštovanju prava autora u budućnosti“.
Srđan Dragojević, predsednik Upravnog odbora ove organizacije, kaže da su SOKOJ, organizacija muzičkih autora Srbije i GOS glumačka organizacija za ostvarivanje prava, pristali da se dug SBB- a prema njima umanji za polovinu.
„Mi iz UFUS AFA Zaštite smatramo da je to unekoliko ishitren gest. To je davanje dozvole, mimo Zakona, SBB-u da se cenjka sa zakonski predviđenom obavezom i novcem autora koji imaju puno pravo da dobiju celokupan iznos svojih tantijema. Iz postupanja prema autorima i interpretatorima Srbije, bilo muzičkim, glumačkim ili filmskim, mora se izbaciti taj pijačni manir, to cenkanje i udeljivanje milostinje jer to ugrožava položaj naših profesija.
Prva presuda koju smo mi dobili, na zakonski predviđen iznos, mislim da osnažuje sve umetničke profesije u našoj zemlji.“
Iz filma „Nebesa“
„Nebesa“
Odluku da se traži celokupno dugovanje, izglasala je jednoglasno Skupština u kojoj je 650 autora, kaže Srđan Dragojević.
„Želimo ono što nam po zakonu o autorskim pravima pripada“, naglašava.
Međutim, ima utisak da im se zbog ovakve odluke SBB – sveti. Navodi lični primer:
„Dve godine niko nije odgovorio na moje ljubazne mejlove kada planiraju da prikazu film Nebesa u Srbiji. Inače, SBB je koproducent filma, prikazali su ga na platformi HBO i na Slovenačkoj televiziji, a u Srbiji neće. Drže ga u bunkeru iz čiste osvete“, navodi Srđan Dragojević.
Međutim, i on smatra da je presuda koju su dobili u februaru ohrabrujuća, i znak da će se i ostale presude završiti u korist filmskih radnika iako se ne zna šta je sad sa preostalim dugom i čiji je.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U prestonici kulture Zrenjaninu, na izložbi o arhitekti Dragiši Brašovanu, dominira maketa Dunavske banovine koju je za 2,4 miliona dinara uradio studio koji je autor i makete za Ekspo, a koji se jedini javio na raspisani tender
U porti Petrove crkve u Novom Pazaru zida se objekat „kako bi se raško-prizrenskom vladiki ispunio hir da stoluje ovde, jer se izgleda kosovskog sedišta odrekao“, napisala je Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji
Od početka godine Vlada Srbije prosledila je Narodnoj Skupštini na usvajanje osam predloga za dobijanje statusa kulturnog dobra. Sve ih je predložilo Ministarstvo kulture, na čiji su predlog Vlada i Skupština ranije ukinule status kulturnog dobra Generalštabu
Dragan Jeličić, selektor Festa kaže da je program ovog festivala koji će biti u oktobru završen, dok će četiri filma tokom dvodnevnog Fest intra u februaru biti najava tog tek 53. a ne 55. Festa kao što bi trebalo da bude, da nije bilo „nedopustive pauze“ od dve i po godine
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!