Filmski autori već sedam godina pokušavaju da sa SBB-om zaključe ugovor koji bi ovom kablovskom operateru omogućio legalno korišćenje njihovih filmova. Ne znaju da li će sa novim vlasnikom SNN-a imati bolje iskustvo
Nedavna prodaja kablovskog operatera SBB kompaniji „e& PPF Telecom Group“, podsetila je na veliki problem filmskih autora – plaćanje tantijema za reemitovanje njegovih dela.
Naime, SBB nije poštovao zakonsku obavezu po kojoj ne može neovlašćeno i besplatno da emituje filmove, serije i ostale forme filmskog sadržaja, i filmadžijama duguje veliki novac. Oni su ga zbog toga tužili, pa se sad postavlja pitanje da li će novi vlasnik platiti ovaj dug svog prethodnika.
Devet sudskih sporova
Prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima (čl. 29. st. 1), svaki autor ima pravo da za reemitovanje svojih dela dobije odgovarajuću naknadu.
Filmske autore zastupa UFUS AFA Zaštita, organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih prava reditelja, scenarista, glavnih snimatelj, kompozitora i animatora. Ovaj kolektivni pristup olakšava proces zaštite prava, i osigurava da se interesi svih autora pravilno predstavljaju i štite. SBB je operator koji distribuira medijske sadržaje i reemituje filmove tih autora. Protiv kompanije SBB, ova organizacija pokrenula je devet sudskih postupaka.
Od 2018. do danas SBB duguje filmadžijama oko 13 miliona evra.
Stefan Đelineo, direktor Ufus Afa Zaštite kaže za portal „Vremena“ da već sedam godina pokušavaju da sa SBB-om zaključe ugovor koji bi im omogućio legalno korišćenje filmova. Navodi da je na osnovu člana 187. stav 1. Zakona o autorskom i srodnim pravima, SBB bio dužan da od UFUS AFA Zaštite pribavi prava za korišćenje filmskih dela pre nego što počne sa njihovim reemitovanjem.
„Međutim, SBB je svih ovih godina ignorisao pozive i osporavao svoje obaveze, što je dovelo do naših devet sudskih postupaka pred Privrednim sudom u Beogradu protiv navedene kompanije“, kaže Stefan Đelineo.
Prva presuda
Do sad je pravosnažno okončan samo jedan postupak.
„U februaru ove godine dobili smo prvu pravnoznažnu presudu koja se odnosi na period od 1. oktobra 2021. do 1. decembra 2022. godine. Ova presuda je od izuzetne važnosti ne samo zbog dosuđenog iznosa od skoro tri miliona evra, već i zbog uspostavljene sudske prakse koja se odnosi na dva ključna pitanja za našu organizaciju.“
Đelineo objašnjava da je sud ovom presudom potvrdio „da je UFUS AFA ovlašćena da operatoru dozvoli ili zabrani reemitovanje filmskih dela, kao i da naplati naknadu za sve oblike reemitovanja filmskih dela“. Naglašava da je „konačni cilj ovakvih postupaka zaštita prava onih koji stvaraju“ i očekuje „da će ovakvi presedani doprineti boljem razumevanju i poštovanju prava autora u budućnosti“.
Srđan Dragojević, predsednik Upravnog odbora ove organizacije, kaže da su SOKOJ, organizacija muzičkih autora Srbije i GOS glumačka organizacija za ostvarivanje prava, pristali da se dug SBB- a prema njima umanji za polovinu.
„Mi iz UFUS AFA Zaštite smatramo da je to unekoliko ishitren gest. To je davanje dozvole, mimo Zakona, SBB-u da se cenjka sa zakonski predviđenom obavezom i novcem autora koji imaju puno pravo da dobiju celokupan iznos svojih tantijema. Iz postupanja prema autorima i interpretatorima Srbije, bilo muzičkim, glumačkim ili filmskim, mora se izbaciti taj pijačni manir, to cenkanje i udeljivanje milostinje jer to ugrožava položaj naših profesija.
Prva presuda koju smo mi dobili, na zakonski predviđen iznos, mislim da osnažuje sve umetničke profesije u našoj zemlji.“
Iz filma „Nebesa“
„Nebesa“
Odluku da se traži celokupno dugovanje, izglasala je jednoglasno Skupština u kojoj je 650 autora, kaže Srđan Dragojević.
„Želimo ono što nam po zakonu o autorskim pravima pripada“, naglašava.
Međutim, ima utisak da im se zbog ovakve odluke SBB – sveti. Navodi lični primer:
„Dve godine niko nije odgovorio na moje ljubazne mejlove kada planiraju da prikazu film Nebesa u Srbiji. Inače, SBB je koproducent filma, prikazali su ga na platformi HBO i na Slovenačkoj televiziji, a u Srbiji neće. Drže ga u bunkeru iz čiste osvete“, navodi Srđan Dragojević.
Međutim, i on smatra da je presuda koju su dobili u februaru ohrabrujuća, i znak da će se i ostale presude završiti u korist filmskih radnika iako se ne zna šta je sad sa preostalim dugom i čiji je.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Živimo u periodu institucionalizovanog ćutanja, gde se pravila i uredbe ne donose da bi uredili rad, već da bi stvorili zvanični jezik tišine. Najnoviji primer je Narodno pozorište u Beogradu
Narodno pozorište ima nov Pravilnik o radnoj disciplini koji se od prethodnog razlikuje samo po članu kojim se definiše kazna zbog javnog izražavanja političke opredeljenosti. Kazna je otkaz
Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme prostor Galerije. Bez objašnjenja. I to u vreme dok je Zrenjanin prestonica kulture
“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”
Upravo stoga što je bio, ili se znao nametnuti, kao odjek zajedničke ideologije (kako u “karađorđevićevskoj”, tako i u Titovoj Jugoslaviji), Andriću je bilo “dozvoljeno” odabrati kome i kako pripada. Jednostavno je bio osoba takva kova i stoga mu je kao “zajedničkom jugoslavenskom duhovnom blagu” uspje(va)lo biti “i njihov i naš”, što Desnici, također klasiku hrvatske i srpske, dakle jugoslavenske, ali nedvojbeno i svjetske književnosti, nije bilo dozvoljeno
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!