

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




Ove jeseni će se na televizijama pevati na sav glas. Pink i B92 u jesenju sezonu ulaze sa spektaklima u kojima će se kandidati natpevavati u želji da postanu balkanske estradne zvezde.
„Zvezde Granda“ emituju se po četvrti put, a osim takmičara i voditelja, jedina spona sa prethodnim sezonama je fatalni Saša Popović, sa lančetom, belim sakoom i bujicom lapsus najava. Međutim, magija „Zvezda Granda“ je u toj neverovatnoj transformaciji i transmutaciji duha, gde od tinejdžera generacije u Srbiji, na klackalici između folka i popa, dobijate „zvezde“. Šta se, u stvari desi, s tom decom koju stilisti ofarbaju i obuku, decom čija imena počnete da pamtite i za koje vremenom počnete da navijate.
Odgovor ćemo možda dobiti u rivalskom programu na TV B92 – „Operacija trijumf“.
Bilo bi plitkoumno tvrditi da će ova druga deca biti lepša, pametnija ili muzikalnija. Videćete, već prvog dana će postati kristalno jasno da u muzičkom smislu imamo tabule raze od kojih će Saša Popović na Pinku i Saša Dragić (direktor suparničke škole) na TV B92 pokušati da naprave zvezde i zvezdice.
Pokušao sam da se stavim u kožu mladog šlager pevača, znači imam glas, nisam baš rugoba, pa gde da se upišem?
U prilog Saleta Popovića Slatkog Greha govori kilometraža i iskustvo, jer čovek može da mi, što se kaže, uradi pos’o. Postajem zvezda srpskog formata, slogan takmičenja je „pevaj narode“, glasa dotični narod, i na kraju izabere najbolje. Dakle, bez obzira na kompozitore i muzičke magove i muvare, saborne žirije i novinare tabloida – bira narod. U tom smislu, postajem zvezda po meri naroda, ako tokom nadmetanja, osim pevanja, pokažem određene osobine karaktera i nacionalnog identiteta. Ukoliko uspem, garantuje mi se album, promocija i evropska turneja po klubovima gde žive, rade i plaćaju naši ljudi daleko od rodnog kraja. Postajem proizvod – Made in Serbia – drugim rečima, minimalan rizik- maksimalna dobit.
„Operacija trijumf“, odnosno Akademija za zvezde, na TV B92 bazira se na popularnosti Velikog Brata. Direktor je Saša Dragić, tako da ovo nadmetanje počinje da liči na kung-fu film gde kineski seljačići odlaze u budističke hramove u potrazi za Učiteljem, čiju će tehniku borbe i duhovni put slediti do fanatizma. Samo, „Operacija trijumf“ nudi svetsku karijeru i potencijalno tržište bivše SFRJ. Dvadeset pet miliona potencijalnih fanova – u tim kategorijama ovde mogu da računaju samo Čola, Brega i Severina. U ovom takmičenju publika takođe daje podršku, ali postoji i žiri (Tonči Huljić, Ismeta Krvavac i Marina Tucaković). Jasno je da postoje folk/pop preklapanja – nema žanrovske čistoće – ali i takmičari su sa prostora bivše Jugoslavije. U muzičkom smislu – očekujem revitalizaciju „domaće pop muzike“, što je zbirni naziv za popularnu muziku na jezicima naroda i narodnosti SFRJ. Biće to, dakle, rivajvl osamdesetih koje su bitne zbog novog talasa, ali i svih onih bisera iz „Hita meseca„. Kao šlager pevač bih, dakle, došao u dilemu da li da krenem utabanom stazom Granda, gde vladaju strogi i jednostavni zakoni tržišta, ili da u „Operaciji trijumf“ napravim ime na širem prostoru, pa tek zatim naplatim tu popularnost. Ulažem više – da bih dobio više, uz rizik da osim simpatija, pokupim i endemske međunacionalne animozitete.
Priznajem, ipak, i pre audicije, da sam tokom svoje muzičke karijere uglavnom blistao u demo pank bendovima i tu se moje ambicije završavaju. Zato mi je kao gledaocu jasno da prava TV dramaturgija upravo nastaje sa činjenicom da uporedo gledamo „Zvezde Granda“ i „Operaciju trijumf“. To vam je eksperiment in vivo, sa muzičkim blizancima, jer među kandidatima nema razlike – gledaćemo kako po istom principu nastaju zvezde jedne i druge Estradne Akademije. Kramer protiv Kramera, „Hit meseca“ i Đul-bašča, Saša protiv Saše, Guča i EXIT, a narod peva i glasa.
Na kraju, nije isključeno da će se u trku uključiti i RTS sa „Beovizijom“ i izborom kandidata za „Evrosong“. Logično je da će se postojeće zvezde osetiti ugroženim, pa će „Beovizija“ biti prilika da pokažu ovoj deci ko su prave zvezde. Sve u svemu, u Srbiji će se ove sezone izgleda više pevati, a manje pucati, to je valjda neki napredak.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve