
Inicijativa
Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini
Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Koreografija „jedne od najintrigantnijih i najoriginalnijih koreografa našeg vremena“, kako je Gardijan nazvao Šaron Ejal, komad „Saaba“ čije kostime je dizajnirala kreativna direktorka kuće Dior, otvoriće Beogradski festival igre
Šaron Ejal je koreografkinja jednog od dva naslova kojima Kompanija igre Opere Geteborga otvara ovogodišnji Beogradski festival igre, na kome je 2017. godine dobila nagradu „Jovan Ćirilov“.
Rođena u Jerusalimu, počela je igračku karijeru kao zvezda Kompanije Batševa, nastavila kao koreograf ove slavne trupe, da bi sada njen potpis na repertoaru Baleta pariske Opere, Holandskog teatra igre, Državnog baleta iz Berlina I sličnih postao znak sigurno atraktivne koreografije. Beogradska publika je zna iz nekoliko gostovanja njene kompanije L-E-V koju je osnovala sa di-džejem Gajom Beharom, svojim suprugom.
Gardijan ju je nazvao “jednom od najintrigantnijih i najoriginalnijih koreografa našeg vremena.”
Šaron Ejal ova ocena naravno godi, ali naglašava da je “više povezana sa svojim poslom, nego sa onim šta kritika misli o meni. Naravno, stalo mi je do publike i njihova reakcija mi je izuzetno važna, ali ja ne stvaram zbog drugih. Stvaram, jer ne umem drugačije da živim. To je svakodnevni proces, koji nikada nije pod pritiskom rezultata. Živim sa mojim kreacijama, one su neraskidivi deo mog organizma.”
Za komad “Saaba” koji će otvoriti. Beogradski festival igre, na dizajnu kostima Ejal je sarađivala sa Marijom Gracijom Kjuri, kreativnom direktorkom brenda Dior.
“Moda nije nešto što je odvojeno od igre, ona je njen deo. Volim da radim sa gospođom Kjuri. Ali da budem iskrena, ne volim to da nazivam modom, što bi za mene moglo da umanji značenje onoga što zajedno proizvodimo. Reč moda kao da ima neko ograničeno trajanje, a ja želim da verujem da je ovde reč o umetničkom delu koje može da nadživi jedan period”.
Kaže da igra može da bude inspirisana modom (bila je koreograf jedne velike revije za Dior u Parizu), jer “sve je u pokretu! Ja duboko verujem da dizajn i igra oduvek idu ruku pod ruku.”
Njene koreografije su zasnovane na njenim pokretima i emocijama, i njeni igrači je snimaju kako bi ih zapamtili.
“To je cela poenta moje metodologije. Volim da kada stvaram imam različite emocije, i da nakon ‘predaje’ materjala igračima – isključim sebe. Prepuštam im svoje znanje i svoj pokret. Izvor pokreta potiče od mene. Izuzetno je interesantno uhvatiti različita osećanja. Ne tražim sebe ili savršenu kopiju svojih pokreta, tražim nešto što ću nadalje voleti”, kaže Šaron Ejal.
U jednom intervjuu je rekla da su njene najlepše kreacije nastale u saradnji sa suprugom, Gajom Beharom.
“Gaj je moja omiljena osoba, srećna sam što imam nekoga kome verujem u životu i u poslu. Ne mogu da kažem da li je lakše kad radim sa njim ili ne, jer te reči ne mogu da objasne hemiju koja se dešava između nas kada radimo zajedno. To je jedinstven osećaj.”
Sa Beharom je osnovala sopstvenu trupu L-E-V zato što je “jedna od najvećih životnih prednosti je kada nešto napravite sami. Kada ste i ideja, i realizacija, i odgovornost nad projektom. Neprocenjivo! Ja mogu da biram igrače, kostime, osvetljenje… Mogu da odredim sa kim želim, a sa kim ne želim da radim! Svaka sloboda se skupo plaća, ali i vredi.”
Šaron Ejal smatra da je igra terapija, jer “njom se možete lečiti, prikazati šta god želite, jer je to izraz celog tela, kružna linija od mozga do srca.”
Komad “Saaba” je njena treća saradnja sa kompanijom iz Geteborga.
“SAABA” je definitivno moj svet. Čudan, senzualan, uznemirujući… Obično koristim mračnu, udarnu klupsku muziku; ali ne i u ovom slučaju! Zvuk je mekaniji, iako vas na trenutak može zbuniti tiranija ritma. Igrači su deo neke vanzemaljske forme, a napon koji teče njihovim venama – je visok! Jedva čekam reakciju publike.”

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku
SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve