img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Šaron Ejal: Ne stvaram zbog drugih

28. januar 2024, 19:53 S.Ć.
Foto: BFI
Šaron Ejal
Copied

Koreografija „jedne od najintrigantnijih i najoriginalnijih koreografa našeg vremena“, kako je Gardijan nazvao Šaron Ejal, komad „Saaba“ čije kostime je dizajnirala kreativna direktorka kuće Dior, otvoriće Beogradski festival igre

Šaron Ejal je koreografkinja jednog od dva naslova kojima Kompanija igre Opere Geteborga otvara ovogodišnji Beogradski festival igre, na kome je 2017. godine dobila nagradu „Jovan Ćirilov“.

Rođena u Jerusalimu, počela je igračku karijeru kao zvezda Kompanije Batševa, nastavila kao koreograf ove slavne trupe, da bi sada njen potpis na repertoaru Baleta pariske Opere, Holandskog teatra igre, Državnog baleta iz Berlina I sličnih postao znak sigurno  atraktivne koreografije. Beogradska publika je zna iz nekoliko gostovanja njene kompanije L-E-V koju je osnovala sa di-džejem Gajom Beharom, svojim suprugom.

Gardijan ju je nazvao “jednom od najintrigantnijih i najoriginalnijih koreografa našeg vremena.”

Šaron Ejal ova ocena naravno godi, ali naglašava da je “više povezana sa svojim poslom, nego sa onim šta kritika  misli o meni. Naravno, stalo mi je do publike i njihova reakcija mi je izuzetno važna, ali ja ne stvaram zbog drugih. Stvaram, jer ne umem drugačije da živim. To je svakodnevni proces, koji nikada nije pod pritiskom rezultata. Živim sa mojim kreacijama, one su neraskidivi deo mog organizma.”

Za komad “Saaba” koji će otvoriti. Beogradski festival igre, na dizajnu kostima  Ejal je sarađivala sa Marijom Gracijom Kjuri, kreativnom direktorkom brenda Dior.

“Moda nije nešto što je odvojeno od igre, ona je njen deo. Volim da radim sa gospođom Kjuri. Ali da budem iskrena, ne volim to da nazivam modom, što bi za mene moglo da umanji značenje onoga što zajedno proizvodimo. Reč moda kao da ima neko ograničeno trajanje, a ja želim da verujem da je ovde reč o umetničkom delu koje može da nadživi jedan period”.

Kaže da igra može da bude inspirisana modom (bila je koreograf jedne velike revije za Dior u Parizu), jer “sve je u pokretu! Ja duboko verujem da dizajn i igra oduvek idu ruku pod ruku.”

Njene koreografije su zasnovane na njenim pokretima i emocijama,  i njeni igrači je snimaju kako bi ih zapamtili.

“To je cela poenta moje metodologije. Volim da kada stvaram imam različite emocije, i da nakon ‘predaje’ materjala igračima – isključim sebe. Prepuštam im svoje znanje i svoj pokret. Izvor pokreta potiče od mene. Izuzetno je interesantno uhvatiti različita osećanja. Ne tražim sebe ili savršenu kopiju svojih pokreta, tražim nešto što ću nadalje voleti”, kaže Šaron Ejal.

U jednom intervjuu je rekla da su njene najlepše kreacije nastale u saradnji sa suprugom, Gajom Beharom.

“Gaj je moja omiljena osoba, srećna sam što imam nekoga kome verujem u životu i u poslu. Ne mogu da kažem da li je lakše kad radim sa njim ili ne, jer te reči ne mogu da objasne hemiju koja se dešava između nas kada radimo zajedno. To je jedinstven osećaj.”

Sa Beharom je osnovala sopstvenu trupu L-E-V zato što je “jedna od najvećih životnih prednosti je kada nešto napravite sami. Kada ste i ideja, i realizacija, i odgovornost nad projektom. Neprocenjivo! Ja mogu da biram igrače, kostime, osvetljenje… Mogu da odredim sa kim želim, a sa kim ne želim da radim! Svaka sloboda se skupo plaća, ali i vredi.”

Šaron Ejal smatra da je igra terapija, jer “njom se možete lečiti, prikazati šta god želite, jer je to izraz celog tela, kružna linija od mozga do srca.”

Komad “Saaba” je njena treća saradnja sa kompanijom iz Geteborga.

“SAABA” je definitivno moj svet. Čudan, senzualan, uznemirujući… Obično koristim mračnu, udarnu klupsku muziku; ali ne i u ovom slučaju!  Zvuk je mekaniji, iako vas na trenutak može zbuniti tiranija ritma. Igrači su deo neke vanzemaljske forme, a napon koji teče njihovim venama – je visok! Jedva čekam reakciju publike.”

 

 

 

Tagovi:

Beogradski festival igre koreografija Šaron Ejal
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Narodno pozorište

15.mart 2026. Sonja Ćirić

Zoran Stefanović Darku Tomoviću: Mene niste pomenuli u krivičnoj prijavi

„Vreme“ je dobilo pismo kojim je Zoran Stefanović umetnički direktor Drame Narodnog pozorišta uputio Darku Tomoviću predsedniku glumačkog sindikata, povodom krivične prijave u kojoj nije imenovan

Cenzura

15.mart 2026. S. Ć.

Dve pozorišne predstave otkazane su bez objašnjenja, ali je jasno zašto

Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, pa ipak je jasno koji su

Oskar

15.mart 2026. B. B.

Šta očekivati od Oskara 2026?

Ovogodišnje nagrade Oskar dodeljuju se u noći između nedelje i ponedeljka

Festival

13.mart 2026. S. Ć.

Beogradski festival igre počeo predstavom Akrama Kana

Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš

Bliski istok

13.mart 2026. S. Ć.

Oštećena palata Golestan i druge znamenitosti Irana

Unesko je potvrdio da su najmanje četiri kulturne i istorijske znamenitosti oštećene u napadima na Iran. U Ukrajini je oštećeno više od 500 znamenitosti

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure