

Fenomen Zafranović
Hronika zla, surovosti i bezumlja
Zlatni rez’42 – Djeca Kozare, režija Lordan Zafranović


Protest iz pozorišne sale nastavljamo na ulicama Novog Sada vođeni dubokim osećajem nepravde i zajedničkog bola, kaže za "Vreme" glumica Sanja Ristić Krajnov
Upravo je dobila nagradu za najbolju žensku ulogu na pozorišnom festivalu Novi Tvrđava teatar. Glumi Ksantipu u predstavi „Ućutkivanje Sokrata“ u režiji Nebojše Bradića, produkciji Bitef teatra u Beogradu, predstavu koja je otvorila ovaj festival u Čortanovcima i po kojoj je i njegovo ovogodišnje izdanje nazvano – „Ne ućutkujte Sokrata“.
Sanja Ristić Krajnov je glumica Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i profesorka glume na tamošnjoj Akademiji umetnosti. Pomenuta predstava je o traganju za istinom. Ne može da veruje da je prošlo deset meseci od tragedije u Novom Sadu, a da se istina još uvek krije.
Građani su se ujeinili
„Novi Sad je pogodila nezapamćena tragedija. Posle tog dana grad više nije bio isti. Građani su se ujedinili u želji – da se istina sazna i da krivci odgovaraju“, kaže za portal „Vremena“.
„Svi se sećamo tog dana. Svako od nas tačno zna gde je bio u trenutku kada se nesreća dogodila. Ja sam bila u učionici, na Akademiji, sa svojim studentima, imali smo čas. Vrlo brzo posle toga, ti isti studenti pokazali su hrabrost – nisu pristali da ćute, nisu pristali da zlo prođe neprimećeno. Zbog toga su ih tukli, lomili vilice, hapsili, pretili… i dalje to rade.“
Izuzetno joj je žao što je bila sprečena da bude u Novom Sadu tokom protesta u subotu.
Smatra da je Univerzitet napadnut zato što je „mesto slobodne misli, dijaloga, preispitivanja, zato je to opasno mesto za vlast! Zato hoće da ga unize i unište. Potrebno im je jednoumlje, a ne misleći čovek“ .


Na prvoj predstavi nakon nesreće, priča Sanja Ristić Krajnov, „pročitali smo imena žrtava na sceni. Taj gest posle se pretvorio u krvave ruke, transparente, podršku studentima i podizanje indeksa koje je dobijalo veće aplauze od same predstave. Mnogi koji su pokazali da stoje uz studentsku ideju su kažnjeni. Počele su odmazde u vidu otkaza, ukidanja sredstava, različitih pritisaka i protivzakonitih radnji koje su njima svojstvene“.
Mreža otpora
„Ti momenti na samom kraju naših igranja, dodatno nas spajaju sa publikom. Tada svi zajedno, kao građani, kao Novosađani, imamo zajednički protest, u pozorišnoj sali. Protest dalje nastavljamo na ulicama našeg grada, opet svi zajedno vođeni dubokim osećajem nepravde i zajedničkog bola, koji su uticali na preobražaj iz pasivnosti u spremnost na delovanje“, kaže Sanja Krajnov.
Po njoj, „protesti su stvorili mrežu otpora, ali i mostove između građana. Doprineli su prevazilaženju generacijskih, ekonomskih, socijalnih i ideoloških razlika.
„Upravo u tom zajedništvu leži istrajnost u odbrani Novog Sada, gde više ne upiremo prstom u ono šta nas deli, već zajedno šetamo, zviždimo, skačemo, protestujemo, ali i zajedno stojimo 16 minuta, u tišini“, kaže Sanja Ristić Krajnov.


Zlatni rez’42 – Djeca Kozare, režija Lordan Zafranović


Memoari dece koju su usvojile ustašama naklonjene i izrazito katoličke porodice pokazuju da se ovaj proces nije razlikovao od onoga što se događalo u Španiji posle građanskog rata, pod režimom Fransiska Franka, kada su deca ubijenih ili zatvorenih republikanaca smeštana u frankističke porodice kako bi bila odgajana kao “dobri” španski fašisti


Povodom ponovljenog izdanja: Mihael Bulgakov,
Život gospodina De Molijera, Bratstvo licemera,
Zepter Book World, Beograd, 2026, prevod Milan Čolić


Za novo izdanje „Vremena“ o filmu Lordana Zafranovića pišu naš kritičar Zoran Janković i britanski istoričar Rori Jeomans


Osam premijera, četiri jubilarna izvođenja predstava, četiri nagrade za pozorišta u Beogradu samo u ovom mesecu. Kao da je sve kako treba da bude
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve