img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

S onu stranu

11. septembar 2013, 17:41 Sonja Ćirić
EKSPONATI: Dobrović, Milunović i Rosandić na prvoj osnivačkoj sednici Likovne akademije u Beogradu 1937;… / spomen-zbirka pavla beljanskog
Copied

U beogradskom Domu omladine u toku je izložba posvećena jednom od naših najvećih karikaturista – Pjer Križanić, istoričar jednog vremena. Njegove karikature su i danas politički provokativne, umetnički ubedljive, psihološki precizne

Kulturna saradnja, u vreme malih budžeta, između Umetničke galerije „Nadežda Petrović“ iz Čačka, Spomen zbirke Pavla Beljanskog iz Novog Sada i Doma omladine Beograda, rezultirala je atraktivnom izložbom „Pjer Križanić, istoričar jednog vremena“.

Autorka izložbe je Marija Radisavčević, nova kustoskinja Galerije „Nadežda Petrović“. Diplomirala je pre godinu dana, a njen diplomski rad o političkoj karikaturi Pjera Križanića dobio je Nagradu Spomen zbirke Pavle Beljanski, pa tako i mogućnost da priredi tematsku izložbu. Ta izložba, naslovljena „Pjer Križanić, istoričar jednog vremena“, inicirala je saradnju novosadske i čačanske galerije. Naime, ispostavilo se da Galerija „Nadežda Petrović“ poseduje zbirku od 90 karikatura i crteža Pjera Križanića koje je dobila od sina i ćerke Siniše Paunovića, dugogodišnjeg urednika „Politike“ koji je sačuvao originalne Pjerove karikature objavljivane u ovom dnevniku, i da je zato Marijina izložba zgodan povod za saradnju sa Zbirkom Pavle Beljanski koja je organizator izložbe. Ujedno, bio je to povod i da se javnosti pokaže legat porodice Paunović.

Petar Pjer Križanić (1890–1962) istaknuto je ime u našoj umetničkoj i društvenoj istoriografiji. Bio je redovni karikaturista „Politike“ i „Večernjih novosti“, jedan je od osnivača „Ošišanog ježa“, bavio se likovnom kritikom. Njegove karikature su politički provokativne, umetnički ubedljive, psihološki precizne.

Svojom izložbom, Marija Radisavčević podseća na Pjerove karikature između dva svetska rata, pa samim tim i na ljude i događaje tog vremena koje je Križanić zabeležio na svoj način. Klasifikovala ih je u tri perioda.

„U Kraljevini Srba, Hrvata i Sloveneca, od 1922. do 1928. godine, tolerisana je kritika aktuelne državne politike što je Križaniću omogućilo da ostvari antologijske primere jugoslovenske karikature, oštrih i eksplicitnih kritičkih poruka i odličnih likovnih rešenja“, piše autorka izložbe u katalogu. Među temama dominiraju međupartijski i unutarpartijski odnosi, spoljnopolitičke aktivnosti, birokratija, nacionalni problem, socijalne situacije, raspodela državnog budžeta, korupcija… Na primer, karikatura Muzička sekcija Narodne Skupštine, objavljena u „Politici“ 9. decembra 1923. godine, ismeva rad parlamenta kao politički instrumentalizovane institucije. „Povezujući motiv muzičkog orkestra sa Narodnom skupštinom, te princip partijskog jednoumlja kao prihvatljivog modela političkog ponašanja, ova karikatura implicira politički orkestar u kojem svi slepo i složno prate dirigentsku palicu vođe“, objašnjava Marija Radisavčević.

Uvođenje diktature kralja Aleksandra Karađorđevića, odnosno ograničavanje društvenopolitičkih sloboda, uzrokovalo je promenu strategije Križanićevog delovanja kao i nove teme. Od 1929. do 1934. godine Križanićeve karikature prikazuju domaća politička dešavanja temama iz sfere kulture, privrede, klasnih nesuglasica, i – političare. Tako je karikaturom Beogradski mecena, objavljenom u „Politici“ 13. februara 1932. godine, komentarisao izjavu predsednika beogradske opštine da „Beogradu nisu potrebni umetnici ni umetnost“.

Period nakon smrti kralja Aleksandra, 1935–1941. godine, obeležen naglim porastom nacionalnih apetita i reaktiviranjem ranijih modela parlamentarizma, Križanić je opisao, na primer, karikaturom Složna braća i nesložni političari objavljenom u „Politici“ 4. jula 1937. godine, kojom „poručuje i da su ideološke frontove otvorili i vojevali političari, dok je ishod njihove borbe skupo plaćao narod“, kako piše u katalogu.

Posebna celina izložbe je Pjerova antifašistička karikatura. „Politika“ je 4. avgusta 1940. godine objavila njegovu karikaturu S onu stranu, koja sumira društvenopolitički ambijent u kojem se nalazio svet: velikani svetske filozofije i književnosti, Volter, Dostojevski i Niče, zaključuju da će u trci svetskih sila za moć stradati jedino čovek.

Izložba je već pokazana Novosađanima i Čačanima, a u Domu omladine Beograda biće do 15. septembra. Sva tri grada su pokazala veliko interesovanje za nju. Bilo bi poučno videti karikaturu kojom Pjer Križanić objašnjava razloge velike zainteresovanosti sadašnje publike za nekadašnje događaje.

…Autoportret Pjera Križanićaumetnička galerija nadežda petrović, čačak
...Autoportret Pjera Križanićaumetnička galerija nadežda petrović, čačak
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure