Remontovanje Remonta

Prošlog mjeseca je Remont, nezavisna umjetnička asocijacija, postao punoljetan – pravo vrijeme za sagledavanje šta ga čeka i preispitivanje šta je postigao u kulturnom životu Srbije. Kad je osnovan, bio je jedini specijalizovani punkt savremene likovne umjetnosti u Beogradu koji je imao redovnu izložbenu djelatnost. Do sada je ova galerija realizovala više od 300 programa, sarađivala je sa najznačajnijim domaćim autorima svih generacija, te bila jedna od rijetkih iz Beograda koje su učestvovale na međunarodnim sajmovima i projektima – nedavno je, na primjer, završen projekat o fenomenu dijaspore u savremenim kontekstima na primjerima umjetničke produkcije i prakse.

Punoljetstvo je javnosti najavio medijskom kampanjom „Da li nam je potreban Remont“ koju je bilo nemoguće ne uočiti. Darka Radosavljević, osnivačica i direktorka Remonta, za „Vreme“ objašnjava da im je nakon što su na konkursima Ministarstva kulture i Gradskog sekretarijata za kulturu dobili pola miliona dinara, što je nedovoljno i za jednogodišnje održavanje prostorija, postalo jasno da nešto drastično mora da se mijenja. „Sa punoletstvom treba da krenemo u novi život, a za to nam je potrebna podrška. Kao jedan od ključnih zadataka koje smo sebi postavili je preispitivanje da li smo potrebni zajednici, zašto postojimo i da li ima smisla to što radimo. Zato smo pokrenuli kampanju ‘Da li vam je potreban Remont’“, objasnila je.

S druge strane, neke skorašnje okolnosti bile su povoljne po Remont. Ulica Maršala Birjuzova, u kojoj se nalazi, postala je pješačka zona, a zgrada u kojoj je njihov galerijski i kancelarijski prostor vraćena je poslije procesa restitucije starim vlasnicima, porodici Jarolimek. Oni su testamentom zaštitili ostanak Remonta na istoj adresi, a ostali dio zgrade postaće porodična zadužbina posvećena mladim muzičkim talentima. Darka Radosavljević naglašava da su ove okolnosti pozitivno uticale na mijenjanje konteksta u kojem funkcioniše Remont. „Spolja gledano, imamo dobre uslove za rad, ali nemamo novca za funkcionisanje. Zato smo hrabro odlučili da pokrenemo kampanju za prikupljanje sredstava koja će služiti našem obnavljanu. To je remontovanje Remonta, ne samo u kontekstu spoljnog izgleda, već i u kontekstu sadržaja, pa i menjanja nas samih.“

Plan je da „remontovanje“ bude gotovo do proljeća, u okviru kojeg će biti uloženi svi kapaciteti, znanje i solidarnost članova ove nezavisne umjetničke asocijacije.

Sakupljanje sredstava je organizovano na nekoliko načina. Prije nešto više od deset dana pokrenuta je crowdfunding kampanja s ciljem da se za dva mjeseca prikupi 7000 dolara. Za prva tri dana kampanje dobijeno je dvadeset odsto te sume, a obećane su i nove donacije, što je dobar rezultat.

„Naša ciljna grupa su pre svega ljudi iz inostranstva sa kojima smo sarađivali, a kojih je za ovih 18 godina bilo zaista mnogo. Očekivali smo pre svega njihovu podršku, kao i podršku internacionalnih umetničkih mreža čiji smo članovi“, kaže Darka Radosavljević.

Jedan od načina prikupljanja sredstava je aukcija koja će 18. decembra biti održana u Kulturnom centru Beograda, a za koju su brojni umjetnici ponudili radove velike tržišne vrijednosti, pa je moguće da će aukcija trajati 20 časova. Po riječima Darke Radosavljević, najljepše u svemu je što im se javilo veoma mnogo ljudi za najrazličitiju podršku, nudili su se da prevode, dizajniraju, kreče, operu fasadu, što je očigledan odgovor na pitanje kampanje „Da li vam je potreban Remont“. Podršku Remontu uputile su i javne kulturne ustanove. Pored pomenutog Kulturnog centra Beograda, način da pomogne pokušava da pronađe i Muzej savremene umetnosti.

Po završetku akcija za prikupljanje sredstava, kampanja se nastavlja: do kraja godine Remont će objaviti monografiju umjetnika Nenada Džonija Rackovića, a u februaru će biti obilježeno 18 godina od otvaranja Remonta. Darka Radosavljević tvrdi da se, iako je dugo na umjetničkoj sceni, nije srela sa ovolikom solidarnošću. „Bitno je i što je došlo do promišljanja i skupljanja iskustva o budućim načinima rada i finansiranja nezavisnog umetničkog sektora što će, nadam se, pomoći i drugim organizacijama. Mislim da je neophodno pronaći nove izvore finansiranja i da je izuzetno bitno oslanjanje na zajednicu u cilju provere da li je to što radite dobro.“