img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

Rekonstrukcija zločina u logoru Staro sajmište

15. januar 2025, 19:13 Sonja Ćirić
Sa izložbe "Staro sajmište 1941 - 1944"
Copied

Izložba fotografija „Staro sajmište 1941 – 1944“ Marije Janković u Galeriji Artget je rekonstrukcija nacističkih zločina i poziv da u ovo vreme aktuelnih revizionizama, o počinjenom, sudimo na osnovu autentičnih poruka i retkih dokumenata

Izložba „Staro sajmište 1941 – 1944“ Marije Janković , urednice fotogafije u „Vremenu“, biće prva u novoj izlagačkoj sezoni Galerije Artget u selekciji ovogodišnjeg umetničkog direktora Aleksandra Kujučeva.

Izložba se otvara u četvrtak, u 19 časova.

Kako objašnjavaju u Kulturnom centru Beograda, metod rada Marije Janković na ovoj izložbi je najava i predstojećeg programa u njihovoj Galeriji Artget.

Lutke u ulozi žrtve

Na izložbi je 31 fotografija. Marija Janković je rekonstruisala zločine iz prošlosti, piše u katalogu izložbe Filip Bertašon,  na osnovu pisanih podataka. Scenografija i dekori su od kartona, a figurice su nađene na buvljacima na četiri kraja Evrope. Scene papirnog teatra napravljene su od komadića stakla, bodljikavih žica, blata, dunavskih algi i delića krečnjaka. Reciklirani predmeti, organski materijali i vatra u kontrastu su sa realističnim figurinama vojnika. Tu su još tekst i glasovi. Fotografije oživljavaju mesto zločina. Marija Janković fotografiše rekonstruisane scene, njihove protagoniste, izoštrava objektiv na jednoj lutki, nešto postaje neko, i u očima jedne igračke učitava se celokupna budućnost žena i muškaraca.

„O logoru Sajmištu nije pronađen ni jedan film, iako su nacisti imali običaj da snimaju zločine, a sačuvano je neverovatno malo bilo kakvih drugih dokumenata, najviše ima poruka žrtava“, kaže za portal „Vremena“ Marija Janković. „Dok sam ih istraživala u Jevrejskom muzeju, zamišljala sam  ih kao slike,  zamišljala sam te ljude dok su pisali svoje poslednje poruke… Držala sam u ruci i  pisma Hilde Dajč… potrebna je velika snaga da se čovek suoči sa tom neopisivom mukom…Eto, ova izložba je  posledica tih slika, te emocije.“

Zataškavanje istine

Na fotografijama su, kao što je rečeno, lutke. „Meni, kao fotoreporteru, u priči o tom logoru nedostaju fotografije kao dokazni materijal na osnovu kog bi se ispričale priče tih ljudi. Zato sam ih, koristeći lutke, napravila na osnovu poruka žrtava i uspomena svedoka. Dok sam fotografisala te rekonstrukcije, trudila sam se da to radim kao fotoreporter koji dokumentuje priču, njenu atmosferu, njene glasove“, objašnjava Marija Janković.

Izložba je dugo nastajala, od 2008. do 2011. godine. Sad je, kaže Marija Janković, zbog pojačanog revizionizma prema zločinima, njena priča  još glasnija.

„Jugoslavija se nije bavila žrtvama, bavila se obnovom, pa je taj logor pretvoren u umetnička ateljea. Slike koje su tamo stvarane sadrže neku muku, ne znam da li ste to primetili. Kao da se u njima oseća trag muke logoraša. Sadašnja država je na Starom sajmištu obnovila Kulu , to je jedna savremena građevina, bez ikakve asocijacije na logorašku Kulu. Kad se prelazi Brankov most vidi se da je  sve uz nasip, tamo gde su nekad bili prilazi ka Starom Sajmištu, raskopano. Aktuelni revizionizam i sva ova kopanja i prepravljanja govore o tome koliko se i kako poštuje uspomena na žrtve. U tom kontekstu, ova izložba zvuči kao poziv da oslušnemo žrtve i već jednom shvatimo šta nam poručuju.“

 

Tagovi:

Staro sajmište Izložba Galerija Artget
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

03.mart 2026. Sonja Ćirić

Ko je korisnik parcele na kojoj će biti rekonstruisana zgrada Narodne biblioteke

Najava ministra Nikole Selakovića da će na Kosančićevom vencu biti rekonstruisana uništena zgrada Narodne biblioteke, podsetila je na staro pitanje o korisniku te parcele

Raspodela budžeta

03.mart 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture: Za Hilandar novih 138,5 miliona dinara

Za ovogodišnje radove na manastiru Hilandar, Ministarstvo kulture će odvojiti 138,5 miliona dinara, a zatim i još koliko bude trebalo za početak radova na depou

Preporuka

02.mart 2026. Prof. dr Vladica Ristić

Neki novi i mladi „Karmen“ i „Bolero“

Baletsko veče „Karmen Svita – Bolero“ u koreografiji Aleksandra Ilića podseća da balet nije samo repertoarska obaveza, već živ organizam koji se preispituje kroz nove generacije igrača

Prestonica kulture

02.mart 2026. S. Ć.

Zrenjanin: Obećanja i planovi bez zakonskog pokrića

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura je najavio da će u zgradi Doma sindikata biti održana izložba o Dragiši Brašovanu, kruna programa Prestonice kulture, iako o tome nije pitao korisnika zgrade

Nagrada

01.mart 2026. S. Ć.

Radmila Stanković: Nema te vlasti koja će kulturi nametnuti svoje obrasce

Vlast štancuje kulturu po svojoj meri. Teško umetniku koji ne može da se sabije u taj kalup - rekla je Radmila Stanković ovogodišnja dobitnica nagrade Fondacije Tanja Petrović

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure