Izložba fotografija „Staro sajmište 1941 – 1944“ Marije Janković u Galeriji Artget je rekonstrukcija nacističkih zločina i poziv da u ovo vreme aktuelnih revizionizama, o počinjenom, sudimo na osnovu autentičnih poruka i retkih dokumenata
Izložba „Staro sajmište 1941 – 1944“ Marije Janković , urednice fotogafije u „Vremenu“, biće prva u novoj izlagačkoj sezoni Galerije Artget u selekciji ovogodišnjeg umetničkog direktora Aleksandra Kujučeva.
Izložba se otvara u četvrtak, u 19 časova.
Kako objašnjavaju u Kulturnom centru Beograda, metod rada Marije Janković na ovoj izložbi je najava i predstojećeg programa u njihovoj Galeriji Artget.
Lutke u ulozi žrtve
Na izložbi je 31 fotografija. Marija Janković je rekonstruisala zločine iz prošlosti, piše u katalogu izložbe Filip Bertašon, na osnovu pisanih podataka. Scenografija i dekori su od kartona, a figurice su nađene na buvljacima na četiri kraja Evrope. Scene papirnog teatra napravljene su od komadića stakla, bodljikavih žica, blata, dunavskih algi i delića krečnjaka. Reciklirani predmeti, organski materijali i vatra u kontrastu su sa realističnim figurinama vojnika. Tu su još tekst i glasovi. Fotografije oživljavaju mesto zločina. Marija Janković fotografiše rekonstruisane scene, njihove protagoniste, izoštrava objektiv na jednoj lutki, nešto postaje neko, i u očima jedne igračke učitava se celokupna budućnost žena i muškaraca.
„O logoru Sajmištu nije pronađen ni jedan film, iako su nacisti imali običaj da snimaju zločine, a sačuvano je neverovatno malo bilo kakvih drugih dokumenata, najviše ima poruka žrtava“, kaže za portal „Vremena“ Marija Janković. „Dok sam ih istraživala u Jevrejskom muzeju, zamišljala sam ih kao slike, zamišljala sam te ljude dok su pisali svoje poslednje poruke… Držala sam u ruci i pisma Hilde Dajč… potrebna je velika snaga da se čovek suoči sa tom neopisivom mukom…Eto, ova izložba je posledica tih slika, te emocije.“
Zataškavanje istine
Na fotografijama su, kao što je rečeno, lutke. „Meni, kao fotoreporteru, u priči o tom logoru nedostaju fotografije kao dokazni materijal na osnovu kog bi se ispričale priče tih ljudi. Zato sam ih, koristeći lutke, napravila na osnovu poruka žrtava i uspomena svedoka. Dok sam fotografisala te rekonstrukcije, trudila sam se da to radim kao fotoreporter koji dokumentuje priču, njenu atmosferu, njene glasove“, objašnjava Marija Janković.
Izložba je dugo nastajala, od 2008. do 2011. godine. Sad je, kaže Marija Janković, zbog pojačanog revizionizma prema zločinima, njena priča još glasnija.
„Jugoslavija se nije bavila žrtvama, bavila se obnovom, pa je taj logor pretvoren u umetnička ateljea. Slike koje su tamo stvarane sadrže neku muku, ne znam da li ste to primetili. Kao da se u njima oseća trag muke logoraša. Sadašnja država je na Starom sajmištu obnovila Kulu , to je jedna savremena građevina, bez ikakve asocijacije na logorašku Kulu. Kad se prelazi Brankov most vidi se da je sve uz nasip, tamo gde su nekad bili prilazi ka Starom Sajmištu, raskopano. Aktuelni revizionizam i sva ova kopanja i prepravljanja govore o tome koliko se i kako poštuje uspomena na žrtve. U tom kontekstu, ova izložba zvuči kao poziv da oslušnemo žrtve i već jednom shvatimo šta nam poručuju.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!