
“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen
Previše pametni da bi bili zvezde
“Kada čovek piše pesme zbog kojih se najusamljenije duše na svetu osećaju manje usamljeno, zaslužio je da svi znaju njegovo ime”, kaže Vladimir Skočajić
U Beogradskom dramskom pozorištu je premijera omnibus predstave o femicidu i porodičnom nasilju, koja je rezultat projekta Beograda, Zagreba i Maribora
Večerašnja premijera predstave „Kraj sveta u tri čina“, omnibusa na temu nasilja nad ženama, u Beogradskom dramskom, rezultat je koprodukcije tog pozorišta, Zagrebačkog kazališta mladih i festivala „Borštnikova srečanja” iz Maribora.
Autorke predstave su Kristina Kegljen, Katja Gorečan i Tijana Grumić, u režiji poznate rediteljke iz Sarajeva Selme Spahić.
Predstava je deo projekta koji je počeo 2022. godine, u sva tri grada, s idejom da se promoviše žensko dramsko pismo. Objavljen je konkurs i u sva tri grada su održani razgovori sa dramaturškinjama, pravnicama i psihološkinjama o femicidu i porodiučnom nasilju u širem društvenom kontekstu.
Od pristiglih 69 tekstova, regionalni žiri je odabrao tri najbolja: „Pod suknjom“ Kristine Kegljen, „Aktivistkinje“ Katje Gorečan i „Svet zaslužuje kraj sveta“ Tijane Grumić, uz obrazloženje da nisu stereotipni, ne pokazuju nasilje u banalnom svetlu, već obuhvataju širi spektar problema.
Prema dramaturškinji predstave Ivani Vuković „sva tri teksta imaju snažan feministički i autorski pristup zadanoj temi iskustva nasilja nad ženama u pandemiji, stvarajući aktivan u svom otporu neoliberalnom kapitalizmu i patrijarhatu. Otpor se ne odnosi samo na svet tekstova već i na njihovu, i našu, poziciju autora, kulturnih radnica, svesnih da zavisimo stalno o nekom (retkom) takmičenju, u ovom slučaju rigidnih odrednica evropskog projekta. Aspekt kulturnih radnica proširen je i dokumentarnim materijalima u dijalogu s tekstom ‘Aktivistkinje’. Otpor i ženska osveta otvaraju se kao ključna zajednička pitanja koja postaju režijska provodna nit celine“.
Prvi deo predstave, pojednostavljeno rečeno, prati porodični život, drugi društvo i poslovni kontekst, a treći civilizacijske probleme koji su tu oduvek.
Mi ne dociramo, niti smo u poziciji moralne nadmoći, već želimo da pokrenemo dijalog“, naglasila je Selma Spahić.
U velikom ansamblu sastavljenom od tri koproducesuta su Mirjana karanović, Anđela Ramljak, Špela Setničar, Katarina Bistrović Darvaš, Petja Golenc Horvat, Nina Kuclar Stiković, Rina Pleteršek, Barbara Polajnar, Milena Pučnik, Gaja Višnar, Iva Ilinčić, Bojana Stojković i Milica Stefanović.
Premijere su najavljene i u Zagrebu i Mariboru sa ukupno 11 izvođenja, kao i gostovanja u Trstu i Budimpešti.
.
“Kada čovek piše pesme zbog kojih se najusamljenije duše na svetu osećaju manje usamljeno, zaslužio je da svi znaju njegovo ime”, kaže Vladimir Skočajić
Vinsent F. Hendriks i Mes Vestergor, Izgubljena stvarnost. Tržišta pažnje, pogrešnih informacija i manipulacija, prevod Milan Perić, McMilan, Beograd 2024.
Opasno je ako neko sa malo ili nimalo iskustva u prevođenju počne da se oslanja isključivo na ChatGPT. Ništa ne može zameniti iskustvo učenja prevodilačkog zanata, a to znači iskustvo prevođenja. Četbot te neće ničemu naučiti. Njega ima smisla koristiti samo ako već umeš da prevodiš. U suprotnom, šteta može biti dvostruka: prevod će biti loš, a prevodilac neće ni umeti da prepozna da je loš jer ništa nije naučio u procesu prevođenja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve