img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spona

Redukovani grad

30. maj 2018, 20:28 Jovana Georgievski
foto: vladimir milovanović
Copied

Dobra praksa haba je u modelu Evropske prestonice kulture, smatraju u Novoj Iskri

Kreativni hab Nova Iskra je prvi hab u Srbiji. Nastao je 2012. godine po ugledu na evropske, inicijativom petoro kreativaca – Marka Radenkovića, Miljana Peljevića, Relje Bobića, Nane Radenković i Kristijana Šujevića – s namerom da sebi i drugim profesionalcima iz različitih sektora omoguće povezivanje i rad. „Odlučili smo da osnujemo prostor u kojem bi kreativci, koji se bave poslovima koji podrazumevaju multisektorsku i multidisciplinarnu saradnju, mogli da se sastaju, razmenjuju ideje i kontakte, ali i da dele znanja i kontinuirano se edukuju“, objašnjava Nana Radenković i ističe da „u svetu kakav je danas jedino ovakve vrste saradnje mogu da ponude neki proizvod, servis ili program, da odgovore na nove profesionalne potrebe“.

U vreme kad je Nova Iskra osnovana, Evropska komisija je uputila otvoren javni poziv organizacijama koje mogu da daju odgovor na pitanje šta su kreativni habovi, čemu služe i zašto postoje. „Naš hab, zajedno sa još četiri iz Evrope, predložio je projekat koji bi pomogao da se pojam haba razume, i prva konferencija na temu kreativnih habova održana je 2015. u Beogradu.“ U početku je trebalo kod ljudi kreirati potrebu za habom, a danas, nakon samo četiri godine, zajednicu Nove Iskre čini širok dijapazon zanimanja iz oblasti kulture.

Nova Iskra danas okuplja one koji žele da unapređuju svoje veštine kako bi razumeli svet oko sebe i načine na koje mogu što bolje da odgovore na potrebe tržišta. Jedan od prioriteta Nove Iskre jeste da ponudi edukaciju u ovoj oblasti programima na kojima zainteresovani mogu da razvijaju profesionalne i lične veštine potrebne za lakše funkcionisanje u savremenom svetu: kritičko i analitičko mišljenje, timski rad, veštine komunikacije…

Jedna od misija Nove Iskre jeste da razume kako digitalizacija transformiše profesije u kreativnoj industriji. Po mišljenju Nane Radenković, digitalizacija sadržaja mora da uključuje i osnaživanje ljudi koji prave sadržaj koji se prevodi u digitalnu formu. „Kreiranje kompjuterske igrice nije samo pitanje digitalnog“, objašnjava ona. „Potrebni su crtači, skulptori, pisci, arhitekte… Još uvek nedostaje strateško razumevanje toga šta je ono što danas radimo na polju obrazovanja, da bi budućnost bila bolja i lakša. Kada završiš, na primer, istoriju umetnosti, možeš biti dizajner i fotograf, ali to su mogućnosti koje se mladima najčešće ne predočavaju. Mi smo tu da damo ovu vrstu podsticaja, da ih podstaknemo da razmišljaju malo šire od tradicionalnih obrazovnih okvira“, kaže ona.

Radenkovićeva primećuje da u oblasti edukacije i kulturnih događaja beogradski habovi kao da polako preuzimaju ulogu kulturnih centara. Oni nude sadržaje za određenu publiku, koja se često pre pronalazi u tim inovativnim sadržajima nego u tradicionalnijim, koje nude neki kulturni centri. Na taj način, namena habova postaje i komercijalna. „Mislim da za određena polja kreativnih delatnosti još ne postoje adekvatni prostori, kao što su vizuelna i filmska umetnost“, ističe Radenkovićeva.

Kao što to na širem planu čini grad, uloga haba je da povezuje različite sektore. Radenkovićeva kaže da se hab može posmatrati i kao neka vrsta redukovanog grada, u kojem stručnjaci iz određenih oblasti mogu lako doći do svih aktera koji su im potrebni da isplaniraju i sprovedu određeni projekat – grad je takva, samo veća i tradicionalnija platforma. Model Evropske prestonice kulture funkcioniše po sličnoj, mada unekoliko obrnutoj šemi – inovativni modeli se replikuju na grad po uzoru na dobre prakse habova. „Pošto se radi o kulturnoj prestonici, razvoj se naročito odnosi na oblast umetnosti, kreativne i digitalne industrije. Sa te strane, logična je saradnja habova i gradova. U Novom Sadu, Evropskoj prestonici kulture 2021, habovi su tek u začetku, pa je ovo odlična prilika da se razvija infrastruktura za kreativne delatnosti“, ocenjuje Radenkovićeva. Zajedničko za habove i ideju EU prestonice kulture jeste referisanje na trenutak u sadašnjosti u kojem je potrebno pronaći način da se što adekvatnije podrži mlada generacija koja izlazi sa fakulteta a ne nalazi adekvatne uslove za rad. „Habovi, kao mikrosredina, i gradovi, na širem planu, treba da se bave izgradnjom specifične infrastrukture, koja će u savremenom trenutku bolje moći da podrži mlade ljude“, kaže Radenkovićeva i dodaje da je povezanost habova i državnih institucija u Srbiji za sada vrlo malo razvijena. „Mislim da u Srbiji još uvek nije razvijeno shvatanje o tome šta je potencijal haba, da su habovi tu da pomognu gradovima. Evropska prestonica kulture Novi Sad 2021 je odlična prilika da se to promeni.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure