img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Rečnik psihologije

26. septembar 2001, 23:05 Nataša Hanak
Copied

Žarko Trebješanin: REČNIK PSIHOLOGIJE, Stubovi kulture, Beograd, 2000

Nedavno, REČNIK PSIHOLOGIJE doživeo je svoje drugo, nepromenjeno izdanje. Činjenica da je ova, za naše uslove relativno luksuzna i skupa publikacija rasprodata za manje od godinu dana, verovatno najbolje govori koliko je dugo naše tržište čekalo na nju. Odlična preporuka za kvalitet rečnika svakako je i njen autor, prof. dr Žarko Trebješanin, koji se već dokazao na polju leksikografskih izdanja svojim Leksikonom psihoanalize (Matica srpska, 1996. i 1998). Moglo bi se reći da je stvaranje Leksikona poslužilo kao kamen temeljac za dugogodišnji uporan rad na obuhvatnijem i daleko ambicioznijem rečniku relevantnih termina i pojmova danas već veoma razvijene i razgranate naučne discipline – psihologije.

Psihologija, kao nauka o čoveku, njegovom psihičkom životu i ponašanju, sve je prisutnija u svakodnevnom životu ljudi, a poznavanje osnova psihologije postalo je sastavni deo podrazumevajućeg znanja stručnjaka iz različitih društvenih ali i prirodnih naučnih disciplina. I psiholozi su često zbunjeni različitim interpretacijama istog termina, pojavom srodnih ili sinonimnih pojmova, kao i novim tehničkim terminima često usko vezanim za određenu oblast ili teoriju. Zato je jedna od važnih uloga rečnika da doprinese sređivanju, sistematizaciji postojećeg znanja i da pomogne dostizanju zadovoljavanjućeg konsenzusa u vezi sa značenjem ključnih termina kod samih psihologa.

U Rečniku psihologije ima ukupno oko 3700 odrednica. One su organizovane slično kao i u Leksikonu, sa korisnom etimologijom termina, definicijom, teorijskim kontekstom pojma i skicom njegovog razvoja i sadašnjeg naučnog statusa.

Već pri prvom listanju rečnika uočljive su njegova preglednost, jasnoća i sažetost. Iako je jedna od premisa sastavljanja rečnika jedne naučne discipline njegova objektivnost, odnosno teorijska nepristrasnost, koja je u radu svakako rukovodila i prof. Trebješanina, autorski pečat našeg istaknutog teoretičara psihologije ličnosti, posebice psihoanalize, jasno je vidljiv.

Što se tiče obuhvatnosti i preciznosti rečnika, samim time i ciljne populacije čitalaca, može se reći da će u ovom izdanju obrazovani laici i studenti psihologije, i stručnjaci drugih, psihologiji srodnih disciplina naći dragocen oslonac i vodič pri proučavanju stručne psihološke literature. Psiholozima, ekspertima iz određenih subdisciplina i oblasti rečnik će olakšati razumevanje termina koji su van okvira njihove specijalnosti, ali će takođe moći da provere i/ili pročiste značenje pojmova kojima se svakodnevno koriste.

Verujem da će buduća izdanja rečnika biti stalno obogaćivana novim odrednicama i da će se sve više približavati teško, ako i uopšte, ostvarivom cilju objektivnosti. Kao još jedna mogućnost daljeg usavršavanja rečnika javlja se i mogućnost dodavanja referenci posle svake odrednice, koje bi čitatelje uputile na literaturu gde mogu naći razrađeniju diskusiju o datom pojmu i upoznati se sa finijim nijansama u njegovom značenju, razvoju i upotrebi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure