
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Bila je ovo raspevana nedelja. Na festivalu u Budvi pobedila je pionirsko-nostalgična pesma Sve je isto samo njega nema. Partizanka Tijana Dapčević izvela je klasičnu turu od Triglava do Đevđelije, podsećajući publiku na divne prošle dane. Autor pesme je dobio automobil i u duhu pesme ga poklonio ocu. Nekada je postojao običaj da festivali imaju te „štos“ pesmice, uglavnom sindikalne tematike. Setite se hitova Radnička odmara se klasa ili ljubavne poskočice Nadalina. Ove godine kuriozitet je i trećeplasirana numera Sanjam, koju je izveo Keba, a skladao ministar Dinkić. Od kad je Keba svoje „e“ u imenu zamenio oznakom za evro, postao je sinonim za narodnjačku tranziciju ka pop muzici. Najavljuje se i duet Nenada Čanka i Jelene Karleuše, tako da smo zemlja sa raspevanim političarima. Činjenica da neko želi da pokaže svoj talenat van sfere politike nije loša stvar, ali u zemlji sa problemima pevanje političara mnogima izgleda neumesno. Donedavno je među ovdašnjim liderima književna karijera bila stvar prestiža. Ako izuzmemo memoarsku prozu, pisale su se pesmice i čitavi tomovi političkih snoviđenja. Onda su poslanici zapevali i postali izuzetno zanimljiv tv-materijal. Porodica Karić je horsko pevanje obilato koristila tokom Bogoljubove kampanje, a naša estrada je dobila nove zvezdice. Tu je, dakle, mogući problem koji nastaje kada politika postane šou-biznis. Uprkos naporima da se u Srbiji obnove institucije i vrati dignitet nosiocima vlasti, politika doživljava svoju estradizaciju. Ovdašnji šou-biznis pozajmljuje od politike popularnost aktera, a onda ih ubacuje u tabloidnu estetiku i logiku kafanskog tržišta. Ako je Jugo nostalgija trenutno profitabilna – onda će moguće i politički stavovi pratiti isti trend. Čisto poređenja radi – na HRT-u smo gledali otvaranje autoceste Zagreb–Split. Posle kratkih govorancija političara počeo je bogat kulturno-zabavni program. OK, nije to još uvek autocesta Bratstva i jedinstva i nema vrednih brigadira na omladinskim akcijama, ali Tijana već peva o tome.
Poseban vid proboja medijske blokade napravila je BK televizija emitujući u popodnevnom terminu kultne hrvatske tv-serije. Trenutni hit su „Prosjaci i sinovi„, biser iz opusa Vinka Brešana sa Fabijanom Šovagovićem i Radetom Šerbedžijom. Brešan je genije Dalmatinske zagore, koji je u tom surovom miljeu uspeo da prepozna elemente antičke drame i komedije. Generacije prosjaka naoružane samo svojim govorničkim umećem (od kojeg su živeli) i instinktom za preživljavanjem danas su aktuelne jer podsećaju na balkanske političare i biznismene. To je ista prevarantska škola koja ume da bogoradi, da povlađuje kome i kako treba i uvek profitira iz nesreće. Možda je stvarno sve isto sa i bez njega jer imamo njih.
Ljubitelj vesterna iz Kikinde, inače ondašnji gradonačelnik, došao je na ideju da Natašu Kandić proglasi nepoželjnom osobom u Kikindi. On je, iznenađen i rasrđen njenim izjavama o liku i delu Tomislava Nikolića, odlučio da uzme zakon u svoje ruke i spusti rampu. Kaže da će zabranu povući jedino u slučaju da se medicinski utvrdi da je Nataša psihički obolela pa shodno tome ne odgovara za svoje postupke i izjave. Eto samilosti prema ludima, za koje zakon više ne vredi. Ovaj bizarni fenomen upozorava nas na činjenicu da je vlast u lokalu dospela u ruke različitih psihijatrijskih profila koji će na mikroplanu moći da otelotvore sopstvene fantazme. Za razliku od republičkih funkcionera koji su propevali, lokalni vlastodršci dobili su svoje feude, ili ogledna dobra, za svakojake ludorije. Kikinda će tako verovatno jednostrano prekinuti saradnju sa MMF-om, zamrznuti status u UN-u i eventualno preko Tome Nikolića komunicirati sa Savetom Evrope. Jagodina se zbratimila sa jednom opštinom u Parizu, što je sasvim OK, ali s kim će se okumiti – videćemo. Bidža će u Svilajncu uvesti evriće i švajcarce u upotrebu, Raka će kontrolisati da li ima genetski modifikovane hrane, svi skupa će proterati homoseksualce, špijune i izdajnike iz svojih opština. Nek se zna ko je gazda i čija je zadnja!
Reakcije: Filip Melanhton, broj 757
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve