img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Rada Đuričin (1934 -2024): Konkretno dobra

05. septembar 2024, 12:24 Vjera Mujović
Foto: Tanjug / Filip Krainčanić
Rada Đuričin (1934-2024)
Copied

„Svuda si mogla da stigneš, da se popneš. Nikada nisi odustajala od novog mesta. A susreti sa našim ljudima u rasejanju. Ta ljubaznost. Padaš s nogu, ali se slikaš, razgovaraš, pitaš i potpituješ… i hoćeš sve da vidiš", piše za „Vreme" glumica Vjera Mujović o velikoj prijateljici i koleginici Radi Đuričin

Svi govore o osmehu. Zaštitnom osmehu. A ja bih još o ponečemu. Moja Radica.

Dvadeset godina zajedno. Najviše sam volela naše noćne razgovore. Kad kreneš da me
kritikuješ, pa mi to još odzvanja, i posle spuštene slušalice… A na putovanjima, u hotelima, više smo volele da delimo sobu. Tako nismo morale da telefoniramo u dve sobe, jedna pored druge. Tvoja fenomenalna radoznalost za ljude i umetnost… Svuda si mogla da stigneš, da se popneš. Nikada nisi odustajala od novog mesta. A susreti sa našim ljudima u rasejanju. Ta ljubaznost. Padaš s nogu, ali se slikaš, razgovaraš, pitaš i potpituješ… i hoćeš sve da vidiš. Odakle ti snaga, Rado? To sam te ja pitala. A mene su drugi pitali za tajne tvog izgleda. Ja nisam imala šta da im krijem. Lepotu ti je dao Bog i priroda. A tajna tvoje mladolikosti je bio talent za zaborav i tvoja sposobnost da brzo oprostiš i zaboraviš.

Kada je trebalo da polažem prijemni na glumi, moja majka je predložila da me ti čuješ. Nismo te poznavali, ali si bila omiljena glumica moje majke. Odbila sam osorno, tipično za mladost i nezrelost: Sama ću, ne treba mi niko. Ali, krugovi se uvek zatvaraju i, dvadeset godina kasnije, u jednom od najtežih razdoblja mog života, posle teške povrede ruke, pozvala si me da igram Silviju Plat. Zauvek sam ti zahvalna na tom pozivu. Ne zbog uloge, već zbog ove dve decenije bliskosti.

Ali, ti si uvek nipodaštavala i minimizirala svoja dobra dela, svoja dobročinstva, svoje
pregalaštvo i svoj značaj. Zato si još veća.

Bila si konkretno dobra. Nisi bila opšte ljubazna, već – konkretno dobra. Išla si u bolnice da obiđeš kolege, zvala prijatelje, pomagala i poznatima i nepoznatima. Odavala si utisak da nemaš nikakvih problema, teškoća, kao da kod tebe i oko tebe sve ’ide’ glatko. Nikad se nisi žalila, radovala si se dobrim predstavama u kojima nisi igrala, gledala si sve nove filmove, sve nove predstave, čitala knjige novih autora. Bila si najbolje društvo za izlazak.

Odigrale smo nekoliko stotina predstava – putovale, igrale, putovale, igrale… Sima i Dima opet putuju, tako smo govorile.

Pre svake predstave – tvoje drhtanje. Dirljivo. Nikad rutina. Nikada. Neverovatno. Kakva
odgovornost. Kakva posvećenost, predanost, pokornost, poniznost prema sceni i publici. Posle svake predstave – neizostavna analiza, šta je bilo dobro, šta nije valjalo. Nikad te nije mrzelo da popravljaš i dopravljaš, da sumiraš i svodiš. Nikada.

Bila si moja porodica, moja majka, starija sestra, koleginica, prijateljica, saputnica i sapatnica. Čule smo se svakog jutra i svake večeri, pa još nekoliko puta tokom dana. Bila si sa mnom u najvećoj sreći i najvećem bolu.

O tvojoj radinosti – takvo ti je bilo i ime. Krasila te je velika vrednoća. Bila si jednostavna, pravila si jednostavne male forme, ali se do toga dolazilo itekako teškim putevima i gudurama. Tekstovi koje si govorila činili su se laki i pitki kada nam ih ti prirediš. Ali, ti si drešila zamršene čvorove, teške i zapetljane misli, sabirala i svodila. Zato si volela Desanku koja je umela velike teme jednostavno da iskaže. Takav je bio i tvoj stil. Najjednostavniji, a najuzvišeniji i najskuplji.

Toliko si pitanja pokrenula u svojim poduhvatima – važna pitanja za društvo, za ženu. Aktivna 68-šica i feministkinja. Pokretala teme, predstave o jakim ženama koje su menjale svet i činile ga boljim i pravednijim.

Blistavo si umela da vidiš ljude. Ali, verovala si da se čovek ne menja – kakav se rodi, takav
ostaje do kraja. Zato nikog nisi pokušavala da menjaš, nisi druge suočavala sa njihovim
greškama, nisi ih kritikovala. Ako si mogla da im kažeš nešto dobro i, na taj način, probudiš još veću dobrotu u njima, to si činila neštedimice. Zato si širila radost i dobrotu. Svoje sumnje ostavljala si samo za sebe. Rešavala si ih radom i ćutanjem. Pravo gospodstvo.

Ponavljala si često: Čuvaj se posljednje! Nisi imala čega da se čuvaš. Živela si časno, jednostavno, puno i svedeno (iako zvuči kao oksimoron, baš je tačno za tebe). Kad čovek izgubi misiju, svrhu, treba da ode sa ovog sveta. Tako si i ti mislila. Nisi umela da živiš
besposlena. Iako si se radovala sitnicama, a s druge strane, uživala u svojoj porodici, sinu i
odrastanju unuka, ipak, nedostajala ti je scena, predstave… Kad za tebe nije bilo aktivnog
glumačkog života, volela si da ti o svemu dajem izveštaje.

Sarađivale smo i družile se poslednje dve decenija tvog prebogatog života. Gde je ostalih sedam decenija, vreme punog, prepunog života, ispunjenog ogromnim radom, rastom, radostima, mukama, preispitivanjima, susretima, putovanjima i uspesima?

Naša Koko Šanel je rekla: „Na posao! Na posao! Na posao! Znam da ću se dosađivati u raju. Biću loša kad budem mrtva, jer neću moći da se smirim. Čim umrem, misliću kako da se vratim na zemlju i počnem sve iz početka. Na posao!“

Znam da te neće pustiti iz raja na ovu zatrovanu planetu, ali ti za koji dan, sigurno tamo počinješ probe. Na posao, Radiiice!

Tagovi:

In memoriam Rada Đuričin Vjera Mujović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinalu će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure