
Saradnja
Filharmonija: Proslava rođendana u gostima, na maratonu
Sto drugi rođendan Beogradska filharmonija proslavlja u Dortmundu, ne samo zato što i u tim godinama nema svoju zgradu, već pre svega zato što je deo „Rahmanjin maratona“
U Rači kod Bajine bašte, u čijem manastiru je bila čuvena prepisivačka škola, otvoren je Muzej ćirilice, jedinstvena nacionalna ustanova
Danas 24. maja, na Dan slovenske pismenosti, osnovan je Muzej ćirilice u Rači kod Bajine bašte. To je jedinstvena nacionalna ustanova kulture posvećena očuvanju, proučavanju i promociji ćiriličnog pisma kao temeljnog dela srpske i slovenske kulturne baštine, sa ciljem da savremenim pristupom javnosti približi bogatu istoriju ćirilice.
Nalazi se u zgradi stare škole u Rači.
Rača je pravo mesto
Siniša Spasojević, inicijator i rukovodilac ovog projekta objasnio je ranije za „Vreme“ da je Rača pravo mesto za ovakav muzej.
„Projekat je zasnovan na priči o prepisivačkoj školi u manastiru Rača za vreme Osmanlija, kad je tu boravio najveći broj monaha prepisivača koji su, prepisujući ih, sačuvali veliki broj vrednih srednjovekovnih knjiga. Čuven je Kiprijan Račanin koji je sastavio Bukvar slovenskih pismena 1717. godine i stvorio prva pravila srpske versifikacije.
Podsetio je da je za vreme Drugog svetskog rata u manastir Raču sklonjeno „Miroslavljevo jevanđelje“, rukopis najlepše srpske ćirilice, što je „takođe razlog da baš mi napravimo ovaj muzej“.
Decembra prošle godine, najavljujući da će Muzej ćirilice biti završen 2025, ministar Selaković je ukazao da je Ministarstvo kulture tokom 2023. i 2024. godine za realizaciju ideje osnivanja ovog muzeja, a kroz konkurs „Gradovi u fokusu“, opredelilo 37 miliona dinara.
Ćirilica je uporište identiteta
U saopštenju Ministarstva kulture o ovom događaju naglašeno je da „ćirilica nije samo sredstvo komunikacije – ona je uporište našeg nacionalnog i kulturnog identiteta, svedočanstvo istorije, umetnosti, duhovnosti i trajne veze među generacijama.“
Kao i da je muzej osnovan inicijativom ministra Nikole Selakovića, da je ovo pismo „opstalo kroz vekove kao simbol duhovnosti i pismenosti“ i da „Ministarstvo kulture nastavlja aktivnosti u cilju zaštite i negovanja srpskog kulturnog nasleđa.“
Sto drugi rođendan Beogradska filharmonija proslavlja u Dortmundu, ne samo zato što i u tim godinama nema svoju zgradu, već pre svega zato što je deo „Rahmanjin maratona“
Biografsko-dnevnička knjiga „Matija“ Draga Hedla, bolno iskrena, o životu sina, naučnika na Jejlu, koji se ubio
Hrvatski producenti su zabranili da „Dražen“ bude prikazan na Balkanskom festivalu filmske režije, ali ne zato što im ne odgovara Beograd, već zbog sukoba sa rediteljem Danilom Šerbedžijom
Jubilarni 25. Exit možda će biti i poslednji na Petrovaradinskoj tvrđavi. Razlog: organizatori su podržali studentske proteste, pa im vlast uskraćuje javna sredstva. Ako je ovo kraj — biće najglasniji, ujedinjeni krik za slobodu
Bend Palaye Royale održaće beogradski koncert 18. juna na novoj Zappa Barci kod Kule Nebojša, u organizaciji producentske kuće Long Play
Izbori u Kosjeriću i Zaječaru
Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve