Učestvovati na Pesmi za Evroviziju i javno, na nacionalnom programu, pokazati svoj stav kao znak protesta, rizikovati da će tvoja pesma zbog toga dobiti manje glasova, kao i da ćeš sutra snositi posledice na poslu, možda je čak i jači gest nego odustati
Osim što je izabrano prvih osam finalista Pesme za Evroviziju, u utorak veče je u direktnom prenosu RTS- prve polufinalne večeri u etar Srbije poslata jasna i glasna podrška studentima.
Da bude jasno: to ne znači da je RTS podržao studente, nego da su realizatori Pesme za Evroviziju bili otvoreni za ovakvu mogućnost i spremni da im se u direktnom prenosu tako nešto dogodi.
Šta je planirano
Ovo prvo, otvorenost, pokazali su na početku prve polufinalne večeri nastupom Dečjeg hora „Kolibri“, čiji su članovi, odeveni u belo, držali crvena srca i pevali „Za milion godina“. Tu istu pesmu izveo je hor đaka kod Mosta slobode u Novom Sadu 1. februara u sklopu opšte građanskog protesta, a smatra se himnom studentskih protesta.
To je bio deo planiranog programa.
Šta je neplanirano
Sve posle toga je bilo neplanirano.
Prve večeri, u direktnom prenosu, Ana Ćurčin pevačica grupe „Ana and The Changes“ pred kraj pesme „Brinem“ podigla je crveni dlan, a na njenoj gitari je pisalo „pump up the jam“. Druge večeri isto to je uradio Sedlar, koji je predstavio pesmu „Oči boje zemlje“.
Zatim, prve vrčeri u Green room-u, članovi benda „Kruz Roud“ koji su se takmičili pesmom „Sve i odmah“, držali su studentske indekse.
„Biber“
Posle njih, takođe u Green room-u, članovi grupe „Biber“ koja se predstavila pesmom „Da mi se vratiš“, na kostimima su imali bedževe protesta. Voditelj Stefan Popović koji je razgovarao sa učesnicama, ponašao se kao da su simboli studenata na Pesmi za Evroviziju najnormalnija pojava.
Kad su svi takmičari predstavili svoje pesme i kad su završeni razgovori u Green room-u, gotovo svi su ustali i zapevali „Za milion godina“,
Sedlar
Druge večeri u Green room-u, bedž su nosili grupa „Oxajo“ i pevač grupe „Maršali“, Tam je na telefonu pokazala transparent „Nije umetnički ćutati“, a članovi grupe „Gifts and Roses“ su pumpali crvene balone.
Sve to u programu RTS-a.
Test
Učestvovati na Beoviziji i javno, na nacionalnom programu, pokazati svoj stav kao znak protesta protiv svega što je studente i građane izvelo na ulice Srbije, rizikovati da će tvoja pesma zbog toga dobiti manje glasova, kao i da ćeš sutra, kad se sve ovo završi, snositi posledice na poslu, možda je čak i jači gest nego odustati od učešća.
Za urednike i realizatore Pesme za Evroviziju, ovo je bio test. Režimski mediji su takmičenje nazvali skandalom, a urednica Olja Kovačević, „žuta Olja“ kako je zovu, za njih je još više požutela.
Činjenica da su se prve večeri i Ana Ćurčin, i „Kruz Roud“ i „Biber“ plasirali u finale, kao i da je osim njih prošla čak i dreg grupa „Harem girls“ sa pesmom „Aladin“, a da su iz druge grupe polufinalista izabrani Sedlar, „Oxajo“, Tam i „Maršali“, govori da su autori Pesme za Evroviziju za sad, uspeli.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture
Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi
Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina
Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji
Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!