
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d.direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Zoran Janković i Đorđe Bajić, filmski kritičari „Vremena“, pokrenuli su prvi ovdašnji podkast o filmu i svemu s njim u vezi
„Filmoholik“ je prvi srpski podkast o filmu. Pokrenuli su ga Zoran Janković i Đorđe Bajić, koji, između svega raznoraznog što rade u vezi filma, pišu i filmsku kritiku u „Vremenu“.
Svake nedelje dostupne su po dve epizode njihovog podkasta. U „Šta gledati?“ detaljno analiziraju bioskopsku i striming ponudu, dok su u „Filmskim pričama“ u fokusu poznati reditelji, glumci, serijali i drugi fenomeni iz domena sedme umetnosti.
„Filmoholik“ je dostupan na platformi YouTube, kao i na drugim platformama sa podkast ponudom.
Đorđe Bajić i Zoran Janković već četvrt veka pasionirano i kontinuirano prate srpski i svetski film, i nema gde ih nema: na sajtu Filmskog centra Srbije su do ovog oktobra bili proteklih osam godina, drže radionice „Kako se gleda film“ za decu i mlade širom Srbije, četiri godine unazad i tribine u Domu omladine Beograda u okviru ciklusa „Gnevni filmovi“, i pišu i uređuju u časopisu „Vidimo se u bioskopu.“, autori su knjiga „Kritički vodič kroz srpski film 2000-2017“, „Najbolji srpski filmovi XX veka“ (obe u saradnji sa Ivanom Velisavljevićem) i „Kritički vodič kroz srpski film 2000-2017“, Đorđe Bajić je objavio pet romana – pomenimo najpopularnije „Smrt u ružičastom“ i „Umri, ljubavi!“
Pa zato: šta će im dodatna obaveza „Filmoholik“?
„Ako po strani ostavimo naše kontinuirano bavljenje filmskom kritikom u ovih par decenija, i sav naš preostali angažman iz domena filma, uz, naravno, i želju da na ovu neprolaznu skupoću koliko-toliko dodatno zaradimo, tu je još jedan zajednički sadržatelj: naš poriv da popularišemo film i filmofililju, gde god se za to ukaže smislena prilika“, kažu Zoran Janković i Đorđe Bajić za portal „Vremena“.
U svemu što rade, kažu, „postojana konsonanta opstaje upravo filmoljublje“, što se da lako osetiti i prepoznati u njihovom podkast kanalu.
Trude se da o filmu govore „jednostvno i bez mnogo mudrovanja“, čvrsto verujući „da bez gledalačke strasti, ali i bez konkretnog napora da se što više filmskih i srodnih sadržaja što pomnije isprati, nema ni iskrene i ukorenjene filmofilije. A onda, bez filmofilije kanda, nema ni zdravije i pravije kinematografije, sve i da film ciljano ne odredimo kao industrijsku granu, nego da ga romantičarski i optimistično prevashodno posmatramo kao odraz nečije želje i potrebe da nam putem filmskog jezika i medija nešto kaže, iskaže, izrazi…“
„Mislimo da je to očigledno, a za sebe se nadamo da ćemo i dalje imati dovoljno i daha i prilika da delamo i na tom planu, uz obaveze i vreme koji su nam neophodni za poslove od kojih se izdržavamo i koje radimo takoreći – u civilu.“
Kažu i da ne bi imali „ništa protiv da u apoziciji, u zagradi iza naših imena, uz ’filmski kritičari’ stoji i ’popularizatori filma’, mada može i šire ’popularizatori filma, filmofilije i filmske kulture’, a zašto ne i još šire ’popularizatori popularne kulture’.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d.direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve