





Zoran Janković i Đorđe Bajić, filmski kritičari „Vremena“, pokrenuli su prvi ovdašnji podkast o filmu i svemu s njim u vezi
„Filmoholik“ je prvi srpski podkast o filmu. Pokrenuli su ga Zoran Janković i Đorđe Bajić, koji, između svega raznoraznog što rade u vezi filma, pišu i filmsku kritiku u „Vremenu“.
Svake nedelje dostupne su po dve epizode njihovog podkasta. U „Šta gledati?“ detaljno analiziraju bioskopsku i striming ponudu, dok su u „Filmskim pričama“ u fokusu poznati reditelji, glumci, serijali i drugi fenomeni iz domena sedme umetnosti.
„Filmoholik“ je dostupan na platformi YouTube, kao i na drugim platformama sa podkast ponudom.
Đorđe Bajić i Zoran Janković već četvrt veka pasionirano i kontinuirano prate srpski i svetski film, i nema gde ih nema: na sajtu Filmskog centra Srbije su do ovog oktobra bili proteklih osam godina, drže radionice „Kako se gleda film“ za decu i mlade širom Srbije, četiri godine unazad i tribine u Domu omladine Beograda u okviru ciklusa „Gnevni filmovi“, i pišu i uređuju u časopisu „Vidimo se u bioskopu.“, autori su knjiga „Kritički vodič kroz srpski film 2000-2017“, „Najbolji srpski filmovi XX veka“ (obe u saradnji sa Ivanom Velisavljevićem) i „Kritički vodič kroz srpski film 2000-2017“, Đorđe Bajić je objavio pet romana – pomenimo najpopularnije „Smrt u ružičastom“ i „Umri, ljubavi!“
Pa zato: šta će im dodatna obaveza „Filmoholik“?
„Ako po strani ostavimo naše kontinuirano bavljenje filmskom kritikom u ovih par decenija, i sav naš preostali angažman iz domena filma, uz, naravno, i želju da na ovu neprolaznu skupoću koliko-toliko dodatno zaradimo, tu je još jedan zajednički sadržatelj: naš poriv da popularišemo film i filmofililju, gde god se za to ukaže smislena prilika“, kažu Zoran Janković i Đorđe Bajić za portal „Vremena“.
U svemu što rade, kažu, „postojana konsonanta opstaje upravo filmoljublje“, što se da lako osetiti i prepoznati u njihovom podkast kanalu.
Trude se da o filmu govore „jednostvno i bez mnogo mudrovanja“, čvrsto verujući „da bez gledalačke strasti, ali i bez konkretnog napora da se što više filmskih i srodnih sadržaja što pomnije isprati, nema ni iskrene i ukorenjene filmofilije. A onda, bez filmofilije kanda, nema ni zdravije i pravije kinematografije, sve i da film ciljano ne odredimo kao industrijsku granu, nego da ga romantičarski i optimistično prevashodno posmatramo kao odraz nečije želje i potrebe da nam putem filmskog jezika i medija nešto kaže, iskaže, izrazi…“
„Mislimo da je to očigledno, a za sebe se nadamo da ćemo i dalje imati dovoljno i daha i prilika da delamo i na tom planu, uz obaveze i vreme koji su nam neophodni za poslove od kojih se izdržavamo i koje radimo takoreći – u civilu.“
Kažu i da ne bi imali „ništa protiv da u apoziciji, u zagradi iza naših imena, uz ’filmski kritičari’ stoji i ’popularizatori filma’, mada može i šire ’popularizatori filma, filmofilije i filmske kulture’, a zašto ne i još šire ’popularizatori popularne kulture’.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com






Jedne večeri su nemački avioni sravnili ulice Bredforda, ali je, začudo, kuća porodice Hokni ostala netaknuta. Pod stepenicama se skrivao i dečačić po imenu Dejvid, koji se naredne osamdeset četiri godine prema životu odnosio sa dubokom i neodoljivom radošću. U međuvremenu je postao karijatida umetnosti dvadesetog veka i verovatno poslednji vizuelni umetnik čiji će odlazak biti zabeležen širom sveta


Vicko Krstulović, Neretva i Sutjeska; memoari 1942–1943; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2026.


Dragan Prole, Pećinski zaokret, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci/ Novi Sad, 2024.
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve