
Inicijativa
Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini
Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom
Zoran Janković i Đorđe Bajić, filmski kritičari „Vremena“, pokrenuli su prvi ovdašnji podkast o filmu i svemu s njim u vezi
„Filmoholik“ je prvi srpski podkast o filmu. Pokrenuli su ga Zoran Janković i Đorđe Bajić, koji, između svega raznoraznog što rade u vezi filma, pišu i filmsku kritiku u „Vremenu“.
Svake nedelje dostupne su po dve epizode njihovog podkasta. U „Šta gledati?“ detaljno analiziraju bioskopsku i striming ponudu, dok su u „Filmskim pričama“ u fokusu poznati reditelji, glumci, serijali i drugi fenomeni iz domena sedme umetnosti.
„Filmoholik“ je dostupan na platformi YouTube, kao i na drugim platformama sa podkast ponudom.
Đorđe Bajić i Zoran Janković već četvrt veka pasionirano i kontinuirano prate srpski i svetski film, i nema gde ih nema: na sajtu Filmskog centra Srbije su do ovog oktobra bili proteklih osam godina, drže radionice „Kako se gleda film“ za decu i mlade širom Srbije, četiri godine unazad i tribine u Domu omladine Beograda u okviru ciklusa „Gnevni filmovi“, i pišu i uređuju u časopisu „Vidimo se u bioskopu.“, autori su knjiga „Kritički vodič kroz srpski film 2000-2017“, „Najbolji srpski filmovi XX veka“ (obe u saradnji sa Ivanom Velisavljevićem) i „Kritički vodič kroz srpski film 2000-2017“, Đorđe Bajić je objavio pet romana – pomenimo najpopularnije „Smrt u ružičastom“ i „Umri, ljubavi!“
Pa zato: šta će im dodatna obaveza „Filmoholik“?
„Ako po strani ostavimo naše kontinuirano bavljenje filmskom kritikom u ovih par decenija, i sav naš preostali angažman iz domena filma, uz, naravno, i želju da na ovu neprolaznu skupoću koliko-toliko dodatno zaradimo, tu je još jedan zajednički sadržatelj: naš poriv da popularišemo film i filmofililju, gde god se za to ukaže smislena prilika“, kažu Zoran Janković i Đorđe Bajić za portal „Vremena“.
U svemu što rade, kažu, „postojana konsonanta opstaje upravo filmoljublje“, što se da lako osetiti i prepoznati u njihovom podkast kanalu.
Trude se da o filmu govore „jednostvno i bez mnogo mudrovanja“, čvrsto verujući „da bez gledalačke strasti, ali i bez konkretnog napora da se što više filmskih i srodnih sadržaja što pomnije isprati, nema ni iskrene i ukorenjene filmofilije. A onda, bez filmofilije kanda, nema ni zdravije i pravije kinematografije, sve i da film ciljano ne odredimo kao industrijsku granu, nego da ga romantičarski i optimistično prevashodno posmatramo kao odraz nečije želje i potrebe da nam putem filmskog jezika i medija nešto kaže, iskaže, izrazi…“
„Mislimo da je to očigledno, a za sebe se nadamo da ćemo i dalje imati dovoljno i daha i prilika da delamo i na tom planu, uz obaveze i vreme koji su nam neophodni za poslove od kojih se izdržavamo i koje radimo takoreći – u civilu.“
Kažu i da ne bi imali „ništa protiv da u apoziciji, u zagradi iza naših imena, uz ’filmski kritičari’ stoji i ’popularizatori filma’, mada može i šire ’popularizatori filma, filmofilije i filmske kulture’, a zašto ne i još šire ’popularizatori popularne kulture’.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku
SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve