

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




Zoran Janković i Đorđe Bajić, filmski kritičari „Vremena“, pokrenuli su prvi ovdašnji podkast o filmu i svemu s njim u vezi
„Filmoholik“ je prvi srpski podkast o filmu. Pokrenuli su ga Zoran Janković i Đorđe Bajić, koji, između svega raznoraznog što rade u vezi filma, pišu i filmsku kritiku u „Vremenu“.
Svake nedelje dostupne su po dve epizode njihovog podkasta. U „Šta gledati?“ detaljno analiziraju bioskopsku i striming ponudu, dok su u „Filmskim pričama“ u fokusu poznati reditelji, glumci, serijali i drugi fenomeni iz domena sedme umetnosti.
„Filmoholik“ je dostupan na platformi YouTube, kao i na drugim platformama sa podkast ponudom.
Đorđe Bajić i Zoran Janković već četvrt veka pasionirano i kontinuirano prate srpski i svetski film, i nema gde ih nema: na sajtu Filmskog centra Srbije su do ovog oktobra bili proteklih osam godina, drže radionice „Kako se gleda film“ za decu i mlade širom Srbije, četiri godine unazad i tribine u Domu omladine Beograda u okviru ciklusa „Gnevni filmovi“, i pišu i uređuju u časopisu „Vidimo se u bioskopu.“, autori su knjiga „Kritički vodič kroz srpski film 2000-2017“, „Najbolji srpski filmovi XX veka“ (obe u saradnji sa Ivanom Velisavljevićem) i „Kritički vodič kroz srpski film 2000-2017“, Đorđe Bajić je objavio pet romana – pomenimo najpopularnije „Smrt u ružičastom“ i „Umri, ljubavi!“
Pa zato: šta će im dodatna obaveza „Filmoholik“?
„Ako po strani ostavimo naše kontinuirano bavljenje filmskom kritikom u ovih par decenija, i sav naš preostali angažman iz domena filma, uz, naravno, i želju da na ovu neprolaznu skupoću koliko-toliko dodatno zaradimo, tu je još jedan zajednički sadržatelj: naš poriv da popularišemo film i filmofililju, gde god se za to ukaže smislena prilika“, kažu Zoran Janković i Đorđe Bajić za portal „Vremena“.
U svemu što rade, kažu, „postojana konsonanta opstaje upravo filmoljublje“, što se da lako osetiti i prepoznati u njihovom podkast kanalu.
Trude se da o filmu govore „jednostvno i bez mnogo mudrovanja“, čvrsto verujući „da bez gledalačke strasti, ali i bez konkretnog napora da se što više filmskih i srodnih sadržaja što pomnije isprati, nema ni iskrene i ukorenjene filmofilije. A onda, bez filmofilije kanda, nema ni zdravije i pravije kinematografije, sve i da film ciljano ne odredimo kao industrijsku granu, nego da ga romantičarski i optimistično prevashodno posmatramo kao odraz nečije želje i potrebe da nam putem filmskog jezika i medija nešto kaže, iskaže, izrazi…“
„Mislimo da je to očigledno, a za sebe se nadamo da ćemo i dalje imati dovoljno i daha i prilika da delamo i na tom planu, uz obaveze i vreme koji su nam neophodni za poslove od kojih se izdržavamo i koje radimo takoreći – u civilu.“
Kažu i da ne bi imali „ništa protiv da u apoziciji, u zagradi iza naših imena, uz ’filmski kritičari’ stoji i ’popularizatori filma’, mada može i šire ’popularizatori filma, filmofilije i filmske kulture’, a zašto ne i još šire ’popularizatori popularne kulture’.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve