





"Tesla i Pupin na istom putu" – interaktivna priča o nepoznatom u životima ova dva naučnika
Duge redove na ulasku u muzej nemamo priliku često da vidimo, ali ovih dana uobičajeni su ispred Istorijskog muzeja Srbije, gdje je otvorena izložba „Tesla i Pupin na istom putu“, kao nastavak već uspješne izložbe o Mihajlu Pupinu, koja je okarakterisana kao postavka koja je pružila dosad najobimnji presjek njegovog života i djela. Posjetioci nesumnjivo imaju želju da otkriju gdje su se to preplitali životi naših istaknutih naučnika koji su ostavili neizbrisiv trag u istoriji svjetske nauke, ali i u drugim oblastima ljudskog stvaralaštva. Iako se čini da je o Tesli i Pupinu već mnogo rečeno, ova izložba pokušava da pruži više saznanja o njihovom međusobnom odnosu – jesu li bili u svađi, kako su odrastali, kada su stigli u SAD, kako su ih tamo dočekali, te zbog čega se njihova izuzetnost mjeri doprinosom čovječanstvu.
Autorka izložbe Aleksandra Ninković Tašić objašnjava da je izložba „dokument o mestu sloge, a ne suparništva“ i da je njen cilj da podsjeti na tačke susreta, umjesto ustaljene prakse da se predstavljaju jedan nasuprot drugom. „Artefakti govore o tome gde su se naši velikani sretali i šta su zaista jedan o drugome govorili, kako su matematički sarađivali. Kada gledamo u Mihajla Pupina i Nikolu Teslu, vidimo dva dečaka koja su odgajana ljubavlju svojih majki. Ta ljubav je od njih načinila divove koji su celog života tragali za znanjem. Želela sam da pokažem kako je veliki svet video te divove“, kazala je Tanjugu. Povod izložbe su veliki jubileji: ove godine svijet obilježava 160 godina od rođenja Nikole Tesle, dok su prethodne dvije bile posvećene obilježavanju isto toliko godina od rođenja Mihajla Pupina i zaštiti njegovih naučnih dostignuća pod Uneskom.
Izložba je interaktivna i pokušava da nasljeđe dvojice naučnika ukrsti podsjećajući na njihove zajedničke karakteristike: porijeklo, odnos prema narodnoj tradiciji, prema majci, susret sa Amerikom i prisustvo u američkoj javnosti, odnos prema umjetnosti, i što je najvažnije – njihov susret na velikom putu naučnog stvaralaštva. Upravo su savremene tehnologije, koje jednim dijelom i počivaju na osnovama izuma ova dva naučnika, omogućile da segmenti izložbe budu interaktivni, dok je upotrebom takozvanog koncepta proširene stvarnosti moguće posmatrati postavku iz jedne, do sada ne baš uobičajene, perspektive: moguće je čuti i vidjeti oba naučnika.
Izložba je organizovana u saradnji Istorijskog muzeja Srbije i Muzeja Nikole Tesle, a pod pokroviteljstvom Rajfajzen banke. U Beogradu je do 1. decembra, a zatim će biti predstavljena i u Kragujevcu, Kruševcu, Nišu, Novom Sadu i u Idvoru, rodnom mestu Mihaila Pupina. Tu će ostati, kao dio stalne postavke zavičajnog kompleksa Mihajla Pupina.






Jedne večeri su nemački avioni sravnili ulice Bredforda, ali je, začudo, kuća porodice Hokni ostala netaknuta. Pod stepenicama se skrivao i dečačić po imenu Dejvid, koji se naredne osamdeset četiri godine prema životu odnosio sa dubokom i neodoljivom radošću. U međuvremenu je postao karijatida umetnosti dvadesetog veka i verovatno poslednji vizuelni umetnik čiji će odlazak biti zabeležen širom sveta


Vicko Krstulović, Neretva i Sutjeska; memoari 1942–1943; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2026.


Dragan Prole, Pećinski zaokret, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci/ Novi Sad, 2024.
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve