

Bitef
Sastavljen je spisak predstava za ovogodišnji Bitef
Uz povećanje budžeta, Spasoje Ž. Milovanović izabrao je predstave za Bitef. Kaže da je birao ansambl predstave i da dolaze iz „belog sveta“




"Tesla i Pupin na istom putu" – interaktivna priča o nepoznatom u životima ova dva naučnika
Duge redove na ulasku u muzej nemamo priliku često da vidimo, ali ovih dana uobičajeni su ispred Istorijskog muzeja Srbije, gdje je otvorena izložba „Tesla i Pupin na istom putu“, kao nastavak već uspješne izložbe o Mihajlu Pupinu, koja je okarakterisana kao postavka koja je pružila dosad najobimnji presjek njegovog života i djela. Posjetioci nesumnjivo imaju želju da otkriju gdje su se to preplitali životi naših istaknutih naučnika koji su ostavili neizbrisiv trag u istoriji svjetske nauke, ali i u drugim oblastima ljudskog stvaralaštva. Iako se čini da je o Tesli i Pupinu već mnogo rečeno, ova izložba pokušava da pruži više saznanja o njihovom međusobnom odnosu – jesu li bili u svađi, kako su odrastali, kada su stigli u SAD, kako su ih tamo dočekali, te zbog čega se njihova izuzetnost mjeri doprinosom čovječanstvu.
Autorka izložbe Aleksandra Ninković Tašić objašnjava da je izložba „dokument o mestu sloge, a ne suparništva“ i da je njen cilj da podsjeti na tačke susreta, umjesto ustaljene prakse da se predstavljaju jedan nasuprot drugom. „Artefakti govore o tome gde su se naši velikani sretali i šta su zaista jedan o drugome govorili, kako su matematički sarađivali. Kada gledamo u Mihajla Pupina i Nikolu Teslu, vidimo dva dečaka koja su odgajana ljubavlju svojih majki. Ta ljubav je od njih načinila divove koji su celog života tragali za znanjem. Želela sam da pokažem kako je veliki svet video te divove“, kazala je Tanjugu. Povod izložbe su veliki jubileji: ove godine svijet obilježava 160 godina od rođenja Nikole Tesle, dok su prethodne dvije bile posvećene obilježavanju isto toliko godina od rođenja Mihajla Pupina i zaštiti njegovih naučnih dostignuća pod Uneskom.
Izložba je interaktivna i pokušava da nasljeđe dvojice naučnika ukrsti podsjećajući na njihove zajedničke karakteristike: porijeklo, odnos prema narodnoj tradiciji, prema majci, susret sa Amerikom i prisustvo u američkoj javnosti, odnos prema umjetnosti, i što je najvažnije – njihov susret na velikom putu naučnog stvaralaštva. Upravo su savremene tehnologije, koje jednim dijelom i počivaju na osnovama izuma ova dva naučnika, omogućile da segmenti izložbe budu interaktivni, dok je upotrebom takozvanog koncepta proširene stvarnosti moguće posmatrati postavku iz jedne, do sada ne baš uobičajene, perspektive: moguće je čuti i vidjeti oba naučnika.
Izložba je organizovana u saradnji Istorijskog muzeja Srbije i Muzeja Nikole Tesle, a pod pokroviteljstvom Rajfajzen banke. U Beogradu je do 1. decembra, a zatim će biti predstavljena i u Kragujevcu, Kruševcu, Nišu, Novom Sadu i u Idvoru, rodnom mestu Mihaila Pupina. Tu će ostati, kao dio stalne postavke zavičajnog kompleksa Mihajla Pupina.


Uz povećanje budžeta, Spasoje Ž. Milovanović izabrao je predstave za Bitef. Kaže da je birao ansambl predstave i da dolaze iz „belog sveta“


U Muzeju primenjene umetnosti otvara se izložba „Linija života“ na kojoj je izbor iz 40 godina stvaralaštva Aleksandra Zografa, jednog od najcenjenijih evropskih autora stripova


Puštam da me vibracije momenta i instrument ponesu i odvedu negde. Imam i sigurnosne baze u koje mogu da se vratim, u slučaju da previše posumnjam u ono kuda sam krenuo. To može da bude lista kompozicija, ako se radi o konceptu, međutim, vrlo često je ne poštujem. I kada se odvažim da potpuno odem negde gde ne treba, tad sam u stvari najsrećniji i najzadovoljniji sobom




Korporativna bajka, režija Veljko Mićunović, dramaturg Slobodan Obradović, igraju Jovana Gavrilović, Filip Hajduković, Bojan Žirović, Atelje 212
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve