
Politika i kultura
Zbog protesta otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
"Tesla i Pupin na istom putu" – interaktivna priča o nepoznatom u životima ova dva naučnika
Duge redove na ulasku u muzej nemamo priliku često da vidimo, ali ovih dana uobičajeni su ispred Istorijskog muzeja Srbije, gdje je otvorena izložba „Tesla i Pupin na istom putu“, kao nastavak već uspješne izložbe o Mihajlu Pupinu, koja je okarakterisana kao postavka koja je pružila dosad najobimnji presjek njegovog života i djela. Posjetioci nesumnjivo imaju želju da otkriju gdje su se to preplitali životi naših istaknutih naučnika koji su ostavili neizbrisiv trag u istoriji svjetske nauke, ali i u drugim oblastima ljudskog stvaralaštva. Iako se čini da je o Tesli i Pupinu već mnogo rečeno, ova izložba pokušava da pruži više saznanja o njihovom međusobnom odnosu – jesu li bili u svađi, kako su odrastali, kada su stigli u SAD, kako su ih tamo dočekali, te zbog čega se njihova izuzetnost mjeri doprinosom čovječanstvu.
Autorka izložbe Aleksandra Ninković Tašić objašnjava da je izložba „dokument o mestu sloge, a ne suparništva“ i da je njen cilj da podsjeti na tačke susreta, umjesto ustaljene prakse da se predstavljaju jedan nasuprot drugom. „Artefakti govore o tome gde su se naši velikani sretali i šta su zaista jedan o drugome govorili, kako su matematički sarađivali. Kada gledamo u Mihajla Pupina i Nikolu Teslu, vidimo dva dečaka koja su odgajana ljubavlju svojih majki. Ta ljubav je od njih načinila divove koji su celog života tragali za znanjem. Želela sam da pokažem kako je veliki svet video te divove“, kazala je Tanjugu. Povod izložbe su veliki jubileji: ove godine svijet obilježava 160 godina od rođenja Nikole Tesle, dok su prethodne dvije bile posvećene obilježavanju isto toliko godina od rođenja Mihajla Pupina i zaštiti njegovih naučnih dostignuća pod Uneskom.
Izložba je interaktivna i pokušava da nasljeđe dvojice naučnika ukrsti podsjećajući na njihove zajedničke karakteristike: porijeklo, odnos prema narodnoj tradiciji, prema majci, susret sa Amerikom i prisustvo u američkoj javnosti, odnos prema umjetnosti, i što je najvažnije – njihov susret na velikom putu naučnog stvaralaštva. Upravo su savremene tehnologije, koje jednim dijelom i počivaju na osnovama izuma ova dva naučnika, omogućile da segmenti izložbe budu interaktivni, dok je upotrebom takozvanog koncepta proširene stvarnosti moguće posmatrati postavku iz jedne, do sada ne baš uobičajene, perspektive: moguće je čuti i vidjeti oba naučnika.
Izložba je organizovana u saradnji Istorijskog muzeja Srbije i Muzeja Nikole Tesle, a pod pokroviteljstvom Rajfajzen banke. U Beogradu je do 1. decembra, a zatim će biti predstavljena i u Kragujevcu, Kruševcu, Nišu, Novom Sadu i u Idvoru, rodnom mestu Mihaila Pupina. Tu će ostati, kao dio stalne postavke zavičajnog kompleksa Mihajla Pupina.
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve