Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka
U međuvremenu SKC je imao svakodnevne programe, a DKC ih nije imao uopšte ako ne računamo plenume i bioskopske predstave na početku okupacije.
Zato, šta reči: ko je imao koristi od blokade SKC-a? Studenti, zato što su dobili prostor da pokažu šta rade i koliko su kreativni.
A od blokade DKCB-a korist su imali samo beskućnici zato što je ova bioskopska dvorana, čiji je program proglašen najboljim u Evropi, postala konačište Beograđana bez adrese.
Od ponedeljka, počelo je čišćenje kako bi se Dvorana KCB osposobila za upotrebu. Kad će je otvoriti za publiku, ne mogu da predvide.
Dvorana kulturnog centra
Dvorana je odblokirana neplanirano: trebalo je da se uradi servis bioskopske opreme i jedan od prisutnih je sprečio Ninelu Gojković v.d. direktorku KCB-a da uđe, vratima joj je priklještio ruku. Gojković je zato pozvala policiju.
„Policajci su dobili dozvolu da uđu i legitimišu lica. Ukupno dvoje ljudi je bilo unutra u tom trenutku i nakon toga su zaposleni ušli u prostor i od tada bioskop mi kontrolišemo. …. „, rekla je.
DKCB je blokirala inicijativa radnica i radnika u kulturi „Kultura u blokadi“.
Sve vreme su bili anonimni i oglašavali su se samo saopštenjima plenuma. Jedini intervju su dali „Vremenu“.
„Želimo da omogućimo uključivanje u dijalog različitih aktera koji za time sada imaju potrebu, da promišljaju promene koje su nam svima odavno neophodne, i da u isto vreme pokušaju da te promene otelove u samom prostoru. Promišljati i živeti promene, to je nešto što mora da postoji i pre ulaska u legalističke okvire“, rekli su tada.
Već u aprilu ih je smenila grupa oko Ratibora Trivunca, koji za sebe kaže da je anarhista i aktivista. Dvoranu KCB je nazvao „Oslobođeni DKC“, i u nju pustio beskućnike.
Za sve ovo vreme, Kulturni centar Beograda nije tražio pomoć policije kako bi vratio svo prostor. Verovatno ne bi ni sad, da nije došlo do incidenta.
Kad su socijalnoj pomoći javili da su beskućnici izašli iz njihovog prostora, rečeno im je da nemaju mesta gde da ih prime.
Studentski kulturni centar
U Studentski kulturni centar jutros je ušla policija samoinicijativno, studenti je nisu zvali, ali moguće da jeste uprava i ministar prosvete Dejan Vuk Stanković koji su poveli kamere prorežimskih medija da ovekoveče akciju.
Ministar je odmah izjavio da je „u dogovoru sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i predsednicom Skupštine Anom Brnabić“ odlučio da otvori SKC „ da napravimo jednu konceptualnu izložbu Lice i naličje blokaderske Srbije“ kako bi ljudi videli „šta se ovde događalo u proteklih nekoliko meseci, kakav je i na koji način ambijent ovde napravljen, kako se i na koji način šačica ljudi odnosila prema imovini, prema simboličkom, kulturnom toposu ovog grada, prema svemu onome što je stvarano decenijama i što je gajeno kao deo kulturnog identiteta urbanog Beograda“.
Rekao je i da je SKC bio izložen kulturnom i političkom varvarizmu, a „Večernje novosti“ su pola dana držale tu vest na centralnom mestu portala, sve dok je nisu smenile drugom, sa spiskom, kako su rekli, onoga što su „blokaderi zgubidani“ ukrali. Spisak je poduži. Prva stavka je „oko 50 kompjutera“, poslednja „ukradeno je preko 200 umetničkih predmeta: slika i skulptura, muzičke linije i još mnogo toga“ a između su kamere, televizori, uništeni klaviri i slično.
Kako navode u saopštenju Oslobođenog SKC-a, jutrošnja akcija policije je praćena svesrdnim navijanjem i likovanjem v.d. direktora Slavoljuba Veselinovića.
Ko je pobednik ovih deblokada?
Besmileno je govoriti o pobedniku zato što u ovakvoj situaciji niko ne može da slavi. Kulturnom centru Beograda jeste vraćen njegov prostor, što je naravno dobro, ali ostaje jadan i bedan utisak da ga nije ni trebalo blokirati i oslobađati s obzirom da je i pre toga bio slobodan. SNS i njegovi koji su izbacili “blokadere“ iz Studentskog kulturnog centra zbog toga likuju, ali je čak i njima jasno da mnogo, baš mnogo greše.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao
Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite
Bivši članovi Odbora Festa o smeni su saznali iz medijskog istupa sekretarke za kulturu, i sumnjaju da će bez profesionalne strategije i analize dosadašnjih grešaka biti moguć dalji razvoj te manifestacije
Nova irska scena – “Madra Salach”, “The Scratch” i “Dove Ellis”
Herojstvo i ranjivost, pobunjenički poklič i onirička askeza, sećanja na slavne dane, ali i aktuelno osećanje sputanosti, samopouzdanje i frustracija, danas se u Irskoj kao goruće teme prelivaju sa rock pozornice na scenu inficiranu folkom. Živopisni sastavi “Madra Salach” i “The Scratch”, ili čudo od mladića Dav Elis, otvaraju teme bola i izdržljivosti, demantujući potpuno onu Džojsovu napomenu o naprslom ogledalu sluškinje kao simbolu irske umetnosti
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!