U Ustanovi kulture „Parobrod“ do 13. jula traje izložba Viljema Polstre, holandskog dokumentarnog fotografa, koji je poslednjih pet godina proveo na Kosovu radeći na projektu „Za Hanu, priče budućnosti iz prošlosti“. Za nastanak projekta važna je sledeća Polstrina lična priča.
Posle smrti roditelja, Polstra je pronašao kutiju sa dokumentima i fotografijama sa njihovom tajnom. Upoznali su se posle Drugog svetskog rata i ljubavlju uspeli da prevaziđu ono što je izgledalo kao nepremostiv problem: ona je bila Jevrejka čija je skoro cela porodica ubijena u Holokaustu, a on nacistički simpatizer i zaposlenik koji je za vreme rata živeo i radio u Berlinu. Uspeli su da opstanu uprkos protestima. Polazeći od ove lične priče, Viljem Polstra se uputio na posleratno Kosovo tragajući za mogućim suživotom dve suprotstavljene strane.
Fotografije na njegovoj izložbi prikazuju portrete običnih ljudi, scene iz svakodnevnog života, sa sportskih i političkih događaja kao što su protesti. Većina portreta upotpunjena je citatima ljudi koji su fotografisani i iz kojih se vidi Polstrina poruka da većinu stanovništva uopšte ne zanimaju sukobi, nacionalizam i politika već miran, svakodnevni život. Tokom rada upoznao je mešoviti bračni par koji ga je podsećao na priču njegovih roditelja: ona je Albanka iz Tirane, on je Srbin iz Beograda a upoznali su se u Prištini. Posle neuspešnih pokušaja zajedničkog života u Tirani i u Beogradu, odlučili su se za Njujork.
Polstra je uspeo da prikaže svoju izložbu i u Prištini i u Beogradu što je takođe retkost, čak i u oblasti kulture. „Izložba u Prištini bila je na otvorenom, duž Bulevara Majke Tereze, i ispred kosovskog Parlamenta. Posmatrao sam ljude dok gledaju fotografije, ljude koji nikad ranije nisu bili u muzeju. Neki su bili ljuti, neki tužni dok su prekopavali po uspomenama iz rata, sećanjima na rodbinu i prijatelje koje su izgubili. Jedan posmatrač mi je otvoreno rekao kako mu se ne sviđa prisustvo radikalnog islama na fotografijama jer, kako kaže, toga nema na Kosovu. Zašto si fotografisao ljude dok se klanjaju na ulici, to nije Kosovo, rekao mi je. Ali reakcije su uglavnom bile pozitivne. Video sam mlade ljude sa roditeljima kako sa engleskog prevode sadržaj i starije koji saosećaju sa tužnim sudbinama ljudi koje su oduvek smatrali svojim neprijateljima.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nova sekretarka kulture Grada Beograda Jelena Medaković, najavljuje promene atmosfere u kulturi ove „ove nezgodne godine“, i smatra da treba pomoći Bitefu i Festu da ostanu veliki festivali
Sa smanjenim budžetom za 25 odsto, bez konkursa Grada i Ministarstva kulture, Udruženje primenjenih umetnika ULUPUDS i njegova galerija „Singidunum“ su na ivici opstanka. „Solidarnost. Umetnost nije sama“ naziv je izložbe kojom pokušavaju da izađu iz krize
Istorijska godina Bitef festivala, u kojoj se odlučuje njegova sudbina, bliži se kraju. Već sad je jasno zašto je došlo do najveće krize ovog evropski važnog festivala, i ko je njen autor
Secesijsku vilu Šmit pod zaštitom zakona srušio je njen novi vlasnik Dušan Vajagić kako bi izgradio stanove. Pitanje je za koga je trebalo srušiti kulturno nasleđe, ako se zna da je Vrbas između dva popisa izgubio 13% stanovnika
Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta
Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!