
Najmlađi
„Zora i San“ prva predstava „Kolevke teatra“, prve scene za bebe
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Reditelj i scenarista, muzičar, glumac, fotograf i slikar Dejvid Linč preminuo je u četvrtak (16. januara), saopštila je njegova porodica. „Ostala je velika rupa u svetu sada kada više nije s nama, ali kako je on imao običaj da kaže: ‘Fokusirajte se na krofnu a ne na njenu rupu'.“
Preminuo je Dejvid Linč u 78. godini, reditelj i scenarista koji se proslavio serijom „Twin Peaks“ i filmovima kao što su „Blue Velvet“, „Mulholland Drive“ i „The Elephant Man“. Pored toga bio je glumac, muzičar, fotograf i slikar. Vest o njegovoj smrti objavila je njegova porodica na društvenoj mreži Fejsbuk.
On je preminuo nakon dugotrajne borbe s bolešću, a zdravstvena situacija mu se pogoršala pre neki dan kada je morao da se preseli zbog požara u Los Anđelesu.
„Sa velikim žaljenjem vas obaveštavamo da je preminuo veliki čovek i umetnik, Dejvid Linč. Molimo za malo privatnosti u narednom periodu. Ostala je velika rupa u svetu sada kada više nije s nama, ali kako je on imao običaj da kaže: ‘Fokusirajte se na krofnu a ne na njenu rupu’“, stoji u saopštenju Linčove porodice.
Ko je bio Dejvid Linč
Rođen 20. januara 1946. u Missouli, Montana, Linč je započeo svoju karijeru kao slikar, ali je ubrzo pronašao svoj dom u svetu filma. Njegov prvi dugometražni film, „Glava za brisanje“ (1977), postao je kultni klasik, nagoveštavajući umetničku dubinu i nekonvencionalan pristup koji će definisati njegov opus.
Kako je „Vreme” ranije pisalo Dejvid Linč, koji je imao status kultnog reditelja iako je pre svega vizuelni (likovni) umetnik, rekao je da je počeo da snima filmove samo zato što je želeo da se njegove slike kreću.
Linč je svoje prve fotografije uradio 1979, kada je i kupio prvi foto-aparat. Od tada su najčešće u fokusu njegovog interesovanja bile fabrike i aktovi. Industrijske pejzaže najpre je nalazio u Los Anđelesu i Nju Džersiju, ali najviše fotografija fabrika snimio je u Evropi, kada je završio snimanje „Čoveka slona” (1980), a kasnije i u Nemačkoj i Poljskoj u vreme filmskih festivala.
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Kad sam na jednom koncertu razbio glavu pivskom flašom, hirurg me je pitao “zašto?”. “Zbog loše situacije u društvu”, odgovorio sam
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve