img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Prekomerna upotreba televizije

15. avgust 2012, 20:28 Dragan Ilić
Copied

Ekonomska kriza je u žižu komercijalnih TV programa stavila – tranzicione gubitnike. „Socijala“ je postala obavezna tema, recimo, kao reportaža sa juga Srbije gde porodice sa desetoro dece žive u podrumu neke raspadnute kuće. Sva deca odlična u školi a opština ne pokazuje interes za puko preživljavanje tih 12 duša. Sirotinja i nevolja mogu biti i prilika da se opere nemirna savest, pa se tako organizuju humanitarne akcije i pokreti, ne bi li oni „koji imaju malo više nego prosečni građani“ odrešili kesu i priložili za medicinsku opremu, postradale od zemljotresa, Kosovo i tako unedogled jer sirotinji i bedi nema kraja. Pomenuti eufemizam o tajkunima upotrebio je predsednik Nikolić na dočeku „Olimpijaca“ svestan odijuma javnosti prema činjenici da naši sportisti odlaze kao sirotinja (i po pitanju uslova života i po pitanju uslova za rad), a radujemo se njihovim medaljama i nikada nam dosta lovorika. Da li taj eufemizam već na aerodromu znači da od nagrada nema ništa, nego ako neko ima „više od proseka“, nek udeli?

Socijala i „tužna ljudska priča“ su mi postale odvratan način manipulisanja javnošću u bolesnoj nameri da se kao gledalac merim sa onima koji nemaju ništa ili još manje od toga. Poenta glasi – nisam skapao od gladi, ćuti dobro je, jer uvek može gore. Može, proverili smo bezbroj puta!

Čak se i u Guči osetio pad standarda. Kažu, ne jede narod ni kupus ni meso, Ceca ucenjuje organizatore, utanjilo, burazeru. Ovogodišnja Guča neće biti zapamćena ni po muzici ni po rekordnoj poseti, već po gastronomskoj revoluciji. Verovali ili ne, hit festivala je – grilovano povrće! Prvo tražili stranci, posle prihvatila omladina, posle navalio narod – vegetarijanski mix. Eto, ako festival nije uspeo da prekorači tu barijeru i od vašara postane svetski muzički spektakl koji će proširiti granice muziciranja, klopa se promenila. Polako, biće dogodine.

Na kraju, vrhunac eksploatacije ljudske nevolje jeste „Akademija debelih“ na TV Pinku. Ovaj rijaliti program prati 24 takmičara i takmičarke koji nedeljama žive u izolaciji i pokušavaju da smršaju. Oni koji najmanje kaliraju, nedeljno bivaju izbačeni iz kuće. Ekipa je preko stotke a varijacije se nedeljno mere u stotinama grama. Pogledao sam biografije tih 12 momaka i 12 devojaka i komotno možemo govoriti o sindromu debelih u Srbiji. Uglavnom nisu visoko obrazovani, žive u gradskim i prigradskim sredinama (nema pravih seljaka), rade loše poslove ili su bez posla. Većina govori o stresu, depresiji i lošim navikama koje su dovele do preterane težine. Hrana se svela na pekaru, brzu hranu i slatkiše – džankfud.

Ispovesti koje sam pročitao na sajtu TV Pinka zaista su potresne. Neko se ugojio u pubertetu, neko posle porođaja, drugi su se razočarali zbog otkaza, nezaposlenosti ili sivila svakodnevice. Ako ste debeli, neće vas zaposliti, nema odeće ni obuće za vas i uskoro ćete se osećati kao invalid. Po pravilu je gotovo očigledno da je to prekomerno žderanje jedna autodestruktivna radnja. Ako tako gledate stvari, a čini mi se da je to nužno, onda se veoma pažljivo mora tretirati problem gojaznosti koja je i po medicinskim kriterijumima – bolest. Dakle, u izolaciji se pred kamerama nalazi 24 bolesnih ljudi pa je njihovo snimanje i etičko pitanje. Razumem da će ljudi zbog novca pristati da ih snimaju, ali čini mi se da niko ne vodi računa o njihovim suštinskim problemima, koji, barem po dostupnim podacima, zahtevaju i psihoterapiju. Tim ljudima je zaista potrebna pomoć. Nisam siguran da će im televizijska popularnost zaista pomoći da izađu iz krize.

Postoji i VIP ekipa gde i „poznati“ pokušavaju da smršaju po istom programu kao i anonimusi. Od početka je bilo vidljivo da se radi o ljudima koji se ne snalaze pred kamerama. Daleko od stereotipne slike o „simpatičnim bucama“, ovde vidimo takmičare koji se grčevito bore za supernagradu od milion dinara. Naivna pretpostavka je da će tokom ovog procesa steći drugačije navike i promeniti one koje su ih dovele do gojaznosti. Međutim, koliko mogu da primetim, jedino što polaznici „akademije debelih“ uče jesu pravila ponašanja u srpskim rijaliti TV programima. To znači da naučite da se okrećete u kameru, obraćate se gledaocima, da sklapate saveze i kršite ih, manipulišete ljudima, ispaljujete bezobrazluke da skrenete pažnju na sebe, i za 100 dana – eto vas svakog dana u tabloidima ko Stanija danas. Bićete debeli i dalje, al’ poznati!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

17.avgust 2026. Ana Adamović

Završen je Nišvil, festival koji se snalazi

Nišvil džez festival je završen porukom „studenti pobeđuju“, u nadi da iduće godine neće biti realizovan samo zahvaljujući velikom razumevanju Grada Niša i entuzijazmu organizatora

Niški filmski festival

17.avgust 2026. S. Ć.

Glumci su objavili program svog Niškog filmskog festivala

Udruženje filmskih glumaca Srbije objavilo je program svog festivala, novog u Srbiji – Niškog filmskog festivala. Publiku očekuje 21 domaći film iz protekle dve sezone, na dve lokacije u gradu

Martovski festival

17.avgust 2026. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Zašto je umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo ostavku

Umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo je ostavku. Razlog: Odbor namerava da usvoji program u njegovom odsustvu, a tu su i nesuglasice o filmovima koji kritički opisuju našu stvarnost

Država i pozorište

16.avgust 2026. Sonja Ćirić

Osim Tanje Bošković, vlast smatra da ni druge glumce ne treba nagrađivati

Ministarstvo kulture i Gradski sekretarijat odvojili su nula dinara za glumačke nagrade čiji su osnivači Udruženje filmskih i Udruženje dramskih glumaca, a Narodno pozorište kao da je zaboravilo na svoje tri nagrade

Država i film

15.avgust 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture odbilo da finansira nagradu za životno delo koju je dobila Tanja Bošković

Nagrada „Pavle Vuisić“ za životno delo dodeljena je Tanji Bošković. Istovremeno, Ministarstvo kulture nije odobrilo novac Udruženju filmskih glumaca Srbije za tu nagradu

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure