img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Preko zida

14. novembar 2018, 20:55 Uroš Mitrović
foto: uroš mitrović
Copied

Nakon koncerta u dvorani Bataklan, ima se utisak da Echo and the Bunnymen zaslužuju višu poziciju

Za „Vreme“ iz Pariza

Koliko god se bendovi sa višedecenijskim muzičkim stažom trudili da s vremena na vreme obraduju fanove novim albumima i pesmama, publika na njihovim koncertima uvek traži najveće hitove i pesme koje su stekle status evergrina. Echo and the Bunnymen, kultni post-pank bend osnovan 1978. u Liverpulu, dobro je razumeo takvu poruku. Na aktuelnoj turneji kojom promovišu najnoviji album The Stars, the Oceans & the Moon, ovi veterani britanske indi scene zaustavili su se 5. novembra i u Parizu, održavši sjajan koncert u čuvenoj pozorišnoj dvorani Bataklan, koja se pre tri godine našla na naslovnim stranama svetskih medija kada su teroristi, na nastupu američkog benda Eagles of Death Metal, ubili 90 ljudi. Tokom koncerta Echo & the Bunnymen, ovaj prostor projektovan u drugoj polovini 19. veka u stilu kineske pagode, gotovo idealan ambijent za muzičke događaje, bio je gotovo dupke pun.

U jednom od skorašnjih intervjua, pevač grupe Ijan Mekaloh priznao je da je dugo želeo da iznova snimi – ili „transformiše“ kako se izrazio – neke od najvećih hitova Echo & the Bunnymen, nezadovoljan svojim glasom i pevačkim učinkom od pre više decenija. Ova transformacija postignuta je na novoj ploči zahvaljujući i pratećem kamernom orkestru, koji je ove rokenrol pesme učinio više „klasičnim“. Iako su na poslednjem albumu, koji uzgred budi rečeno, ima svega dve nove pesme, aranžmani njihovih antologijskih hitova radikalno izmenjeni i svedeni gotovo na akustični nivo, na koncertu u Parizu je, ipak, bila potpuno drugačija priča.

Popularni „Banimeni“ publici su predstavili sirove, gitarske verzije probranog materijala iz svoje četrdeset godina duge karijere, sa posebnim akcentom na pesme nastale tokom najkreativnijeg perioda benda s početka 80-ih. Već uvodna Going Up, zatim Rescue, All That Jazz i spektakularno izvedena Over the Wall, bile su himne jedne generacije i skoro da ništa nisu izgubile od autentičnosti i snage. A kao što i naziv poslednje numere sugeriše, tutnjava sa koncerta sigurno se čula i „preko zida“ Bataklana.

Frontmen grupe čak je i svojim izgledom pokazao da je u potpunosti prigrlio eru iz koje je muzički potekao: neizbežna tamna garderoba, naočare za sunce, razbarušena kosa i suzdržan scenski nastup karakteristični su za Mekalohovu pojavu već decenijama unazad. Sjajni gitarista Vil Sardžent, inače jedini stalni član Banimena od njihovog osnivanja, efektno je upotpunjavao promukli Mekalohov glas psihodeličnim gitarskim linijama i rifovima. Ostatak benda činili su mlađi muzičari, koji su skladno i precizno doprinosili harmoniji i energiji dinamičkog dua ove grupe.

„Da li su ovde svi Francuzi?“, u jednom trenutku upitao je Mekaloh prisutne, a nakon glasnog i odrečnog odgovora publike, usledila je Villiers Terrace, još jedna kompozicija sa njihovog debi albuma Crocodiles iz 1980. godine. Bend je tokom izvođenja pesama vešto ubacivao fragmente numera brojnih muzičara koji su uticali na njihovo muzičko sazrevanje, pa su se tako „čuli“ i Dorsi, Dejvid Bouvi i Lu Rid.

Na koncertu je došlo i do manjeg incidenta. U jednom trenutku, pevač isprovociran ponašanjem očito pripitog gosta koji je često i uvredljivo dobacivao članovima grupe, zatražio je od obezbeđenja da ga izbace, rekavši da se kojim slučajem to desilo na svirci u Liverpulu, „ovog kretena bi već isprebijali drugi iziritirani posetioci“.

Publika, koja je do tada sedela baš kao u pozorištu, istina na predlog pevača da ustanu i priđu bini, oduševljeno je skočila sa plišanih crvenih sedišta i do kraja koncerta gurala se i poskakivala ispred pozornice. Jedan od vrhunaca koncerta usledio je kada su se začule melodije verovatno najprepoznatljivijih numera ovog sastava – Killing Moon i Lips Like Sugar. Iako su posetioci energično cupkali ispred bine, prema proceni vašeg izveštača, većinu prisutnih činili su ljudi koji imaju oko pedeset godina.

Imajući u vidu šta se danas sluša i prati među tinejdžerima, nije ni čudo što Echo & the Bunnymen nisu uspeli da se povežu sa mlađom generacijom slušalaca. Nakon dva bisa, usledila je i poslednja pesma večeri, balada Ocean Rain, u kojoj je Vil Sardžent tokom solo deonice pokazao zašto se smatra jednim od najboljih gitarista svoje generacije.

Nakon svega što su pokazali na ovom koncertu, ima se utisak da je Ijan Mekaloh s razlogom ogorčen što njegovi Banimeni nikada zapravo nisu izašli iz andergraund okvira. Ostali su u senci daleko uspešnijih generacijskih bendova, od kojih su U2, The Cure ili Simple Minds najpoznatiji. Svi oni počeli su gotovo u isto vreme kada i bend iz Liverpula, imali su sličan muzički izraz i, što je najvažnije, traju do današnjih dana. Za razliku od Banimena, pomenute grupe napravile su uspešniju muzičku tranziciju i otisnule su se u šire (i svakako isplativije) vode kvalitetnog pop-rok mejnstrima. Zato je i koncert u dvorani Bataklan jasno pokazao gde su Echo & the Bunnymen danas, a gde su možda mogli da budu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure