

Festival
Umiveni program Martovskog festivala
Počeo je Martovski festival koji treba da predstavi dvogodišnju selekciju dokumentarnih i kratkometražnih filmova. Na programu nema filmova koji komentarišu stvarnost Srbije


Pozorišna godina okončana je podignutim crvenim šakama u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. I članovi Beogradske filharmonije su koncert završili porukom podrške studentima, crvenih šaka visoko u vazduhu
Nakon premijere predstave „Sveti Georgije ubiva aždahu“ u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u petak uveče, poslednje premijere u 2024. godini, glumci su izašli pred publiku s rukama obojenim crvenom bojom, što je simbol protesta nakon pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 15 ljudi, a još dvoje je u teško povređeno.
Publika ih je pozdravila ovacijama, piše N1.
Pre nekoliko dana podrška studentima stigla je i sa scene Narodnog pozorišta. Članovi ansambla baleta i orkestra Narodnog pozorišta u Beogradu su nakon baletske predstave „Krcko Oraščić“ na sceni podigli crvene šake.
Takođe, u pozorištu Atelje 212 glumci svako veče nakon predstave na poklon izlaze sa natpisom „Studenti su ustali, a mi?“.
Članovi orkestra Beogradske filharmonije su takođe koncert u petak uveče završili obraćanjem publici i tom prilikom su podržali studente i njihove zahteve, a podigli su i crvene šake.
View this post on Instagram
„Sveti Georgije ubiva aždahu“
Reditelj nove postavke predstave „Sveti Georgije ubiva aždahu“ je Milan Nešković. Adaptaciju Kovačevićevig komada napisali su reditelj Milan Nešković i Jelena Mijović, а autorka tekstova pesama je Julija Petković (Duda Buržujka).
Priču o ljubavnom trouglu na početku Prvog svetskog rata u malom mestu u Srbiji Nešković nije izmestio u sadašnje vreme, samo je predstavlja iz savremenog ugla.
Nešković smatra da je to „možda najlepše napisana melodrama na srpskom jeziku“.
„To je melodrama, ljubavna priča Đorđa, Gavrila i Katarine, kojoj rat daje kontekst. U melodramskim zapletima između tri lika obično postoji jedan koji je negativac. Ovde, kod Kovačevića, mi sva ta tri lika apsolutno razumemo, čak i opravdavamo njihove postupke iz tog razumevanja. Za mene je to fascinantno. Tri lica u sukobu i saspens, na tome smo imali fokus“, rekao je Nešković novinarima pre premijere.
Gavrila igra Milan Marić, Đorđa – Nikola rakočević, Katarinu – Jovana Belović, Krivog Luku – Aleksej Bjelogrlić.
U ansamblu su i Srđan Timarov i Zoran Cvijanović (učitelj Mićun), koji su tokom svojih karijera u različitim postavkama igrali više likova iz „Svetog Georgija“ (Timarov čak od svoje šeste godine kada je bio Vane siroče, a sada je doktor Konstanin Grk). Igraju i Nebojša Ljubišić, Marko Janketić, Anđelika Simić, Aleksandar Đurica, Joakim Tasić, Ognjen Nikola Radulović, Teodor Vinčić, Miloš Samolov, Lazar Đukić, Luka Antonijević i Lazar Nikolić.
Scenograf je Gorčin Stojanović, kostimografkinja Biljana Grgur, kompozitor je Vladimir Pejković. Koreografkinja je Andreja Kulešević, koja je oblikovala i scenski pokret, a dr Dijana Marojević oblikovala je scenski govor.
„Sveti Georgije ubiva aždahu“ je treće delo Dušana Kovačevića na repertoaru tog teatra, prethodili su mu „Balkanski špijun“ i „Limunacija“.
Izvori: N1/Vreme


Počeo je Martovski festival koji treba da predstavi dvogodišnju selekciju dokumentarnih i kratkometražnih filmova. Na programu nema filmova koji komentarišu stvarnost Srbije


Završen je 59. Bitef, odigrano je šest predstava, dodeljene su nagrade, dovoljno da se kaže da je festival održan


Na četvrtom ročištu u slučaju Generalštab svedočio je Aleksandar Ivanović. Kao i okrivljeni koji su već izneli svoje odbrane, i on tvrdi da je nevin, da tužilaštvo nema ni jedan valjan dokaz protiv njega


Predstava Tanje Šljivar, u režiji Đorđa Nešovića, nagrađena je na 25. festivalu bosanskohercegovačke drame Zenica 2026.


U nadi da neće biti potrebe za sledećim, završen je drugi ne:Bitef. U današnjem Beogradu, ovaj gerilski festival bio je jedini pravi način da Bitef proslavi svoj 60. rođendan. Ovo su utisci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve