"Mladi donose novo, sve znaju unapred, osećaju sadašnje vreme, preko mladog sveta moguće je čitati savremenost"
NOVI STIL ŽIVOTA: Milena Pavlović
Nina Karnauhova je četrnaesta uloga Milene Pavlović za pet godina koliko je član Beograskog dramskog pozorišta. „Nije to tako mnogo“, kaže. Karnauhova je jedna od glavnih likova u Konkursu Aleksandra Galina (praizvedba 20. april), profesor estetike u šnajderskoj školi (jedna od njenih replika je „Ruska intelektualka nikome nije potrebna“), koja se nada da će, ako bude primljena na audiciji za radno mesto u Japanu, stići u obećanu zemlju i život.
„Kao da posmatramo deset godina našeg života. Reditelj Radoslav Milenković rekao je da je ovo komad o nadi da će se preživeti kapitalizam. Jer ovo je trenutak kada kapitalizam zamenjuje komunizam. Karnauhova i ostale žene koje su se pojavile na audiciji u potpunom su neskladu s vremenom. Kod njih nema razmišljanja, postoji samo brza odluka, prihvatanje i snalaženje u životu, nema patetike, sve je efikasno. Kroz njih je prikazan nov stil života. Upravo čitam Flogiston mog oca (Živojin Pavlović), objašnjava XX vek i postavlja pitanje šta je sledeće, šta je XXI vek, i nema odgovor. Mislim da tehnologija preuzima vlast nad svim, da je to novo doba koje nastupa, a za koje mi još nemamo odgovor.“
Milena Pavlović je razmišljala da potraži obećanu zemlju ali u suštini nikad nije htela da ode. „Uvek sam htela da pobedim ovo ovde… Toliko dugo se boriti unutar zatvora sa sobom, sa drugima, sa mukama, iskušenjima… I sad mi je jako drago što se sve okrenulo. Znam da će nam trebati vremena, i demokratija nikad neće biti onakva kako je zamišljamo i mnogi će više voleti onih deset godina iako im je tada bilo najstrašnije. Mislim da Srbi ne vole promene, ne samo političke; boje se novog jer u onom starom barem znaju kako je.“
To je i odgovor Milene Pavlović na pitanje zašto nije otišla u neko drugo pozorište. „Mislim da se nazire neki novi oblik Beogradskog dramskog. Nebojša Bradić je tome mnogo doprineo, ali mislim i ljudi u kući koji su ga prihvatili. A kad je obostrano, nema boljeg. To je dijalog, partnertsvo, komunikacija. Tačno se zna šta ko treba da radi. Zbog toga se dobro osećam, stalno smo se bavili tuđim poslovima. Kad bi svako imao svoje mesto, mesto koje raste, menja se, onda bi sve bilo idealno.“
Neformalna grupa Torpedo, u čijem je osnivanju učestvovala, već duže vreme ne radi. „To nije ništa strašno, ali mislim da bi sada trebalo napraviti novi lik Torpeda, novi oblik. Mislim da bi u principu trebalo da primenimo princip novog: ako ne valja, odmah dalje, da se menja. I to bi trebalo da urade ljudi sa novim iskustvom koji imaju tu potrebu, kao što je i Torpedo imao potrebu da se izrazi, da izađe sa stavom. Mladi donose novo, sve znaju unapred, osećaju sadašnje vreme, preko mladog sveta je moguće čitati savremenost. Zato mislim da im treba stalno pružati šansu.“ Popularnost joj je doneo film (Minismoanđeli). Snimila ih je desetak, poslednji pre četiri godine, Državumrtvih u režiji Živojina Pavlovića. „Željna sam filma. Možda nisam ništa snimala i zbog kvaliteta i kvantiteta produkcije. Prošle godine, na Festivalu u Vrnjačkoj banji, odgledala sam sve filmove i nijedan mi se nije dopao. Ali, nije ni to razlog. Ja sam glumac individualac, tako da mogu da igram i u lošem filmu, a da me se to ne dotiče.“
Igrala je u dva filma koja je režirao njen otac. „U Dezerteru je bio odnos prepucavanja, moje godine i neiskustvo, njegova želja da pomogne, htela sam da mu pariram, to je neminovno… U Državimrtvih ja sam već bila ja, imala sam iskustvo, renome, i mogli smo da upletemo i odnos oca i ćerke i reditelja i glumice, i da to štima i da oboje uživamo u tome.“
Ovog marta Milena Pavlović režirala je monodramu Pijanista (igra Dragiša Milojković). „Pitaju me zašto. Pa verovatno to čuči, verovatno je neminovno da se izrazim i na taj način. Bilo mi je nedovoljno što sam samo glumica… Režirala sam zato što mi je bilo neophodno da se stalno izražavam, neophodna mi je stalna produkcija, moja lična.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
I kakve veze sve ovo ima sa Srbijom? Zapravo, mnogo više nego što bismo, na prvi pogled, mogli da pretpostavimo. Umesto da podgreva mržnju prema Nemcima i Rusima – a imala bi sve pravo ovoga sveta da to radi – ili da zapomaže nad zlehudom sudbinom Poljske koja se nije prvi put u istoriji našla između ruskog čekića i nemačkog nakovnja (ili obratno), poljska Kultura promišlja budućnost Poljske pre svega u odnosima s “arhineprijateljima” i najvećim zlotvorima. Iskustvo, dakle, koje Srbiji očajnički nedostaje. Časopis Kultura i poljski Književni institut u Parizu ne nude samo putokaze za dezorijentisanu Srbiju, već i alate kojima se politička sloboda može instalirati
Miodrag Raičević je rođen u Kišmali u Titogradu. Tamo su nekad bili dućani u kojima su se prodavali ljekarije i voće. Na Selmanovoj tezgi, s lubenicama, dječak M.R. pojeo je osmijeh i ispljunuo mliječne zube
Fest remake u februaru, uvođenje umetničkih direktora festivala, pravednija raspodela budžeta, neke su od najava za 2026. sekretarke za kulturu Beograda Jelene Medaković
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!