img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srećna stara 1985.

Poslednja deca socijalizma

04. maj 2022, 17:16 Teofil Pančić
foto: screenshot
Copied

Jedan roman i jedna serija vraćaju nas u godinu koju neki od nas odlično pamte, mada njihovi tvorci tada još nisu bili ni rođeni

U epohi podivljale političke i srodnih joj korektnosti takoreći svakog dana nikne neki novi pojam-babaroga koji samim tim proizvede, makar i retroaktivno, i novu količinu krivaca i grešnika, onih koje treba “otkazati” i po mogućnosti zaboraviti da su ikada postojali. Tako je, iz plemenitih antikolonijalnih namera, nastala i “kulturna aproprijacija”, što bi bio greh samovlasnog posezanja za tuđim kulturnim nasleđem kao da je tvoje, bez da si ikoga (a koga, života ti?!) pitao za dozvolu. Izgrađena na bazi sušinski duboko reakcionarne multikulturalističke doktrine, paranoja od “kulturne aproprijacije” zapravo definiše ljudske identitete kao isključivo kolektivne i u osnovi tribalne i, dakako, u-rođene: ono si “u čemu su te rodili”, i malo šta izvan toga, pa se izvoli toga i držati. To je otišlo čak dotle da su holandskoj prevoditeljki jedne američke pesnikinje odrekli pravo da je prevodi jer – nije crnkinja pa, eto, ne deli njenu kulturu, njeno iskustvo, njene traume.

majstorija-ana-snabl-makart–f1-45385
…

Na tragu ove ideološke divote, možda bismo mi, sada već postariji građani i građanke, mogli zahtevati od mlađih da nam se ne mešaju u epohu u kojoj smo odrastali i sazrevali – konkretno, u osamdesete godine prošlog veka – jer oni o tome iz sopstvenog iskustva ne znaju ništa: neka osave to nama, bar dok smo još tu…

Razume se da se šalim. Umetnost može i sme baš sve, i jedino tako je ispravno.

Slovenačka prozaistkinja Ana Šnabl (Schnabl) rođena je 1985, a baš u godinu svog rođenja, te u onu posle nje, smestila je radnju svog debitantskog romana Majstorija (prevela Jelena Dedeić; Partizanska knjiga, Kikinda 2021). Majstorija je, recimo tako, ljubavna priča uokvirena društveno-istorijskim kontekstom koji naposletku bitno određuje, ako ne njen početak, a onda tok i kraj. Polazište je večni stereotip tajnog odnosa mlade žene i sredovečnog muškarca, pri čemu su oboje married, with children; s druge strane, struktura unapred i spolja zadane društvene i simboličke moći ljubavnog para je u dobnom, pa i rodnom smislu okrenuta naglavačke: Ana je urednica u velikoj izdavačkoj kući, a Adam odocneli pisac debitantskog romana.

E sad, kamo sreće da je to sve što se o njima mora znati – mogla bi onda ovo da bude žanrovski mnogo čistija ljubavna priča… Ali, tu spisateljica upliće tragove epohe: da bi se vredna i ambiciozna Ana tako brzo mogla popeti tako visoko, bilo je neophodno da je neko, hm, pogura, i to naravno zahtevajući protivusluge. Taj neko je famozna “udba”, čijim je konfidentom postala. Socijalizam je iz nekog razloga intelektualce, naročito pisce, smatrao potencijalno jako opasnim bićima, pa je voleo da ima što bliži i detaljniji uvid u njihove poslove, sumnje i snove… Adam je, pak, marginalni član grupe oko “Revije”, sve otvorenije prevratničkog časopisa na koji Partija gleda sa sve većim neprijateljstvom, kao i on na nju.

Šnabl se, kad smo već kod majstorije, pokazuje kao majstorica književnog dočaravanja intimnih svetova protagonista i njihovih i te kako složenih i protivrečnih odnosa i htenja, dok je društveni kontekst relativno diskretno i šturo dat, i ne odmiče mnogo dalje od opštih mesta u koja se možete bezbedno upustiti i ako niste savremenik epohe, što za Sloveniju sredine osamdesetih znači: malo “Nove revije” i rastućeg osećanja da bi Sloveniji bilo bolje kad bi bila samostalna, malo Lajbaha, Pankrta, Mladine… Dovoljno da ne bude većih proklizavanja. Šnabl piše zrelo, slikovito, “kalorično”, kroteći “krležijanski” dugačke rečenice bez veće recepcijske štete, ispisujući priču čiji svevremeni slojevi prilično dobro naležu na scenografiju epohe u kojoj je, eto, tek rođena; “aproprijacija” je u tom smislu prilično uspela…

U istu godinu 1985, ali u Mađarskoj iz vremena Kadarovog “gulaš socijalizma”, smeštena je i serija Doušnik (A besúgó; na engleskom The Informant) koja je dostupna na HBO Max. I opet imamo posla s tajnim službama, tim okrutnim bogovima Istoka, koji vole svugde da turaju nos… Perspektivni, ali siromašni brucoš iz provincije dobija “poklon” u vidu studiranja o državnom trošku, ali zauzvrat (a i da bi država davala neophodne lekove njegovom mlađem bratu) mora da se infiltrira u studentsku antirežimsku organizaciju, naročito držeći na oku njenog harizmatičnog i ludo hrabrog lidera, svog davnašnjeg šulkolegu (koji ga se zapravo ni ne seća). Ovo pokreće ludi karusel napetih, smešnih, mučnih i ko zna još kakvih događaja i preobrata, za koje ćemo još videti kuda će odvesti, jer je do sada prikazano šest od osam epizoda.

Fakultet, studentski internat, mesta gradskog okupljanja zlatne i manje zlatne mladeži, ali i domovi socijalističkih građana raznih vrsta, od disidenata do udbaša, od korumpiranih “klasika” do siromašnih radnika iz uboge i zaturene provincije – sve je to okruženje u kojem stasavaju poslednja deca socijalizma, upoznavajući i iskušavajući prava značenja i granice prijateljstava, ljubavi, lojalnosti, izdajstava, istina i laži, neizdrživo vrućih uverenja i komforno mlakih kompromisa. A tu hoće neretko i da bude da ništa nije uvek onako kako bi “trebalo” i kako deluje na prvi pogled. Recimo, veliki lider borbe za demokratiju i protiv “komunjara” vrlo je autoritaran, gotovo despotski karakter (neko bi tu čak mogao učitati svojevrsni namig na današnju Mađarsku, tj. tumačenje kako je baš ona postala zemlja autoritarnog poretka upravo pod vodstvom nekoga koje u mladosti bio vrlo drčni prodemokratski lider), ali opet, ima i on svoju muku koja ga nagoni i pogoni…

Žanrovski je Doušnik negde na granici između tzv. omladinske serije i nečega “ozbiljnijeg”, ali je u svakom slučaju odlično napisan, režiran, odigran, s nizom više nego uverljivih i životnih likova koji su, svako na svoj način, protagonisti i žrtve ideologije – ne nužno samo jedne.

Ako nije prehrabro to izreći, mogao bi Doušnik u nekoj retrospektivi možda da postane svojevrstan naslednik remek-dela Petera Gotara Vreme je stalo (Megáll az idö) iz 1982, koji je pak “kulturno aproprirao” kasne pedesete i šezdesete!

Tvorac serije Doušnik Balint Sentđerđi još je mlađi od Ane Šnabl, rođen je 1992, kad je Berlinski zid već uveliko prodavan turistima na parčiće. Ali i on je prilično dobro “aproprirao” epohu koju smo mi rođeni šezdesetih skloni da ne damo nikome… Što nas podseća na činjenicu da nismo vlasnici ničega, a ponajmanje neke “kulture” koju bismo mogli čuvati samo za sebe i sebi slične. I da je baš dobro što je tako.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure