img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fest 2007

Pogled unazad

07. mart 2007, 18:13 Ivan Jević
Copied

Neke nagrade su dodeljene, neki poslovi su dogovoreni, ali najvažnije je da je filmove na ovogodišnjem FEST-u videlo 97.000 posetilaca

Projekcijom filma Kajman italijanskog reditelja Nanija Moretija svečano je zatvoren 35. Beogradski međunarodni filmski festival. Neke nagrade su dodeljene, neki poslovi su dogovoreni, ali najvažnije je da je filmove na ovogodišnjem FEST-u videlo 97.000 posetilaca.

Žiri takmičarskog dela FEST-a nazvanog Evropa van Evrope, čiji je jedan od članova bio i Pavel Pavlikovski, nagradu je dodelio filmu Da bi dospeo u Raj, prvo umri! Đamšeda Usmonova, dok je žiri Udruženja filmskih novinara i kritičara ovenčao nagradom „Nebojša Đukelić“ selekciju nemačkih filmova, okupljenih u programskoj celini jednostavno nazvanoj „Nemačka“. Žiri Fipresci se takođe odlučio za jedan od nemačkih filmova i nagradu je dao ostvarenju Život drugih Floriana Hekera von Donersmarka, koji se nedavno okitio Oskarom za najbolji strani film. Publika je, naravno, imala svoje favorite. Najviše pažnje privukao je Vavilon Meksikanca Alehandra Gonzalesa Injaritua ali, možda neočekivano, i poslednji film legendarnog Miloša Formana Gojine utvare. Za projekcije ovih filmova čak i u repriznom, rano-popodnevnom terminu, velika sala, kao i parking ispred Sava centra, bila je popunjena gotovo do poslednjeg mesta. Ovo je, zapravo, i najveće dostignuće festivala.

S druge strane, FEST pod sadašnjim rukovodstvom kao da se povukao u mrak bioskopskih sala i lagodnost radnih ručkova. Fijasko sa FEST-ovom internom televizijom od pre dve godine opredelio je organizatore da potpuno zanemare ovaj bitan segment festivalskog života koji je, u vidu tadašnje Festovizije, afirmisao pokojni Nebojša Đukelić. Stvar je u tome da je FEST bio mnogo više od zbira projekcija, bio je neka vrsta epidemije filmskim virusom koja bi zahvatila čitav grad, te je, tih deset dana u godini, sedma umetnost postajala najvažnija stvar o kojoj se pisalo, razgovaralo i svađalo. Povlačenjem iz javnog polja FEST gubi dobar deo svog simboličkog potencijala i harizme, čega ne bi trebalo lako da se odrekne. Ovo je važnije od glamura i poznatih gostiju, čije je odsustvo još jedna od zamerki aktuelnom timu FEST-a.

Što se samih filmova tiče, tu je kao i uvek bilo i prijatnih i neprijatnih iznenađenja. Ciklus nemačkih filmova bio je vrhunac festivala. Život drugih, Elementarne čestice, Zimsko putovanje ili Kuća uspavanih lepotica su filmovi po kojima ćemo pamtiti ovogodišnji FEST. Azijska kinematografija koja je bila u ekspanziji poslednjih nekoliko godina ovoga puta je podbacila i pokazuje znake opadanja. I tu ima izuzetaka kao što je kineski film Mrtva priroda. Kaurismaki snima jedan isti film u različitim verzijama već desetak godina. I to u njegovom slučaju funkcioniše. Altmanov poslednji film koji je režirao bukvalno iz samrtne postelje pokazuje znake svežine i kreativnosti na kojoj bi mogli da mu pozavide i dvadesetogošnjaci tek izašli iz filmske škole. Pravog francuskog filma nije ni bilo na FEST-u iako je ova kinematografija bila okosnica skoro svih prethodnih FEST-ova.

Najviše je podbacila, kao i nekoliko godina unazad, američka nezavisna produkcija. Razlog je u lošem selektiranju, naime, na FEST dolaze najmanje zanimljivi filmovi iz tog značajnog umetničkog prostora, jer se previše veruje korporativnoj američkoj filmskoj politici koja se ogleda u nominacijama za Oskare. Dovode se najzvučniji mali filmovi američke produkcije a sama činjenica o njihovoj prihvaćenosti od strane zvaničnog Holivuda već govori o izvesnom kompromisu po kome osrednjost garantuje gledanost. Sve ovo ne bi bilo toliki problem, filmovi kao što su Mala mis Sanšajn i Nacija brze hrane nisu potpuni promašaj FEST-a. Problem je što ne stižu na desetine odličnih ostvarenja nezavisne američke kinematografije, a s druge strane gledamo početničke i nezanimljive filmove iz okruženja.

Sa mnogih strana se potkraj FEST-a mogla čuti pokoja kritika i pominjanje promena. Aktuelna FEST-ova administracija uspela je da stekne dosta kritičara i nekolicinu neprijatelja. Plivati u tom akvarijumu naše filmske čaršije je posebna veština koju će svako ko vodi FEST morati da savlada. Ljudi koji sada predstavljaju ovu manifestaciju doneli su nekolicinu dobrih stvari kao što je uređivanje rasporeda projekcija, kao i program B2B gde su spajali predstavnike zapadnih kinematografija sa mladim rediteljima kojima su potrebna sredstva za njihove projekte, dok su s druge strane zanemarili neke aspekte promotivne strane festivala i neke druge dobre FEST-ovske tradicije. Ni promene u kulturi možda ne treba shvatati posebno dramatično, već kao deo prirodnog toka stvari. Možda ljudi koji su vodili FEST poslednjih nekoliko godina treba da ustupe svoje mesto nekom drugom, ne zbog svojih propusta već zbog svih dobrih stvari koje su uradili.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure