img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fest 2007

Pogled unazad

07. mart 2007, 18:13 Ivan Jević
Copied

Neke nagrade su dodeljene, neki poslovi su dogovoreni, ali najvažnije je da je filmove na ovogodišnjem FEST-u videlo 97.000 posetilaca

Projekcijom filma Kajman italijanskog reditelja Nanija Moretija svečano je zatvoren 35. Beogradski međunarodni filmski festival. Neke nagrade su dodeljene, neki poslovi su dogovoreni, ali najvažnije je da je filmove na ovogodišnjem FEST-u videlo 97.000 posetilaca.

Žiri takmičarskog dela FEST-a nazvanog Evropa van Evrope, čiji je jedan od članova bio i Pavel Pavlikovski, nagradu je dodelio filmu Da bi dospeo u Raj, prvo umri! Đamšeda Usmonova, dok je žiri Udruženja filmskih novinara i kritičara ovenčao nagradom „Nebojša Đukelić“ selekciju nemačkih filmova, okupljenih u programskoj celini jednostavno nazvanoj „Nemačka“. Žiri Fipresci se takođe odlučio za jedan od nemačkih filmova i nagradu je dao ostvarenju Život drugih Floriana Hekera von Donersmarka, koji se nedavno okitio Oskarom za najbolji strani film. Publika je, naravno, imala svoje favorite. Najviše pažnje privukao je Vavilon Meksikanca Alehandra Gonzalesa Injaritua ali, možda neočekivano, i poslednji film legendarnog Miloša Formana Gojine utvare. Za projekcije ovih filmova čak i u repriznom, rano-popodnevnom terminu, velika sala, kao i parking ispred Sava centra, bila je popunjena gotovo do poslednjeg mesta. Ovo je, zapravo, i najveće dostignuće festivala.

S druge strane, FEST pod sadašnjim rukovodstvom kao da se povukao u mrak bioskopskih sala i lagodnost radnih ručkova. Fijasko sa FEST-ovom internom televizijom od pre dve godine opredelio je organizatore da potpuno zanemare ovaj bitan segment festivalskog života koji je, u vidu tadašnje Festovizije, afirmisao pokojni Nebojša Đukelić. Stvar je u tome da je FEST bio mnogo više od zbira projekcija, bio je neka vrsta epidemije filmskim virusom koja bi zahvatila čitav grad, te je, tih deset dana u godini, sedma umetnost postajala najvažnija stvar o kojoj se pisalo, razgovaralo i svađalo. Povlačenjem iz javnog polja FEST gubi dobar deo svog simboličkog potencijala i harizme, čega ne bi trebalo lako da se odrekne. Ovo je važnije od glamura i poznatih gostiju, čije je odsustvo još jedna od zamerki aktuelnom timu FEST-a.

Što se samih filmova tiče, tu je kao i uvek bilo i prijatnih i neprijatnih iznenađenja. Ciklus nemačkih filmova bio je vrhunac festivala. Život drugih, Elementarne čestice, Zimsko putovanje ili Kuća uspavanih lepotica su filmovi po kojima ćemo pamtiti ovogodišnji FEST. Azijska kinematografija koja je bila u ekspanziji poslednjih nekoliko godina ovoga puta je podbacila i pokazuje znake opadanja. I tu ima izuzetaka kao što je kineski film Mrtva priroda. Kaurismaki snima jedan isti film u različitim verzijama već desetak godina. I to u njegovom slučaju funkcioniše. Altmanov poslednji film koji je režirao bukvalno iz samrtne postelje pokazuje znake svežine i kreativnosti na kojoj bi mogli da mu pozavide i dvadesetogošnjaci tek izašli iz filmske škole. Pravog francuskog filma nije ni bilo na FEST-u iako je ova kinematografija bila okosnica skoro svih prethodnih FEST-ova.

Najviše je podbacila, kao i nekoliko godina unazad, američka nezavisna produkcija. Razlog je u lošem selektiranju, naime, na FEST dolaze najmanje zanimljivi filmovi iz tog značajnog umetničkog prostora, jer se previše veruje korporativnoj američkoj filmskoj politici koja se ogleda u nominacijama za Oskare. Dovode se najzvučniji mali filmovi američke produkcije a sama činjenica o njihovoj prihvaćenosti od strane zvaničnog Holivuda već govori o izvesnom kompromisu po kome osrednjost garantuje gledanost. Sve ovo ne bi bilo toliki problem, filmovi kao što su Mala mis Sanšajn i Nacija brze hrane nisu potpuni promašaj FEST-a. Problem je što ne stižu na desetine odličnih ostvarenja nezavisne američke kinematografije, a s druge strane gledamo početničke i nezanimljive filmove iz okruženja.

Sa mnogih strana se potkraj FEST-a mogla čuti pokoja kritika i pominjanje promena. Aktuelna FEST-ova administracija uspela je da stekne dosta kritičara i nekolicinu neprijatelja. Plivati u tom akvarijumu naše filmske čaršije je posebna veština koju će svako ko vodi FEST morati da savlada. Ljudi koji sada predstavljaju ovu manifestaciju doneli su nekolicinu dobrih stvari kao što je uređivanje rasporeda projekcija, kao i program B2B gde su spajali predstavnike zapadnih kinematografija sa mladim rediteljima kojima su potrebna sredstva za njihove projekte, dok su s druge strane zanemarili neke aspekte promotivne strane festivala i neke druge dobre FEST-ovske tradicije. Ni promene u kulturi možda ne treba shvatati posebno dramatično, već kao deo prirodnog toka stvari. Možda ljudi koji su vodili FEST poslednjih nekoliko godina treba da ustupe svoje mesto nekom drugom, ne zbog svojih propusta već zbog svih dobrih stvari koje su uradili.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure