img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Pitanje banana

10. mart 2010, 20:50 Teofil Pančić
Copied

Slavenka Drakulić: Basne o komunizmu
s engleskog prevela Marina Čičin Šain (u saradnji s autorkom)
Profil international, Zagreb 2009.

Slavenka je Drakulić još poodavno – ima tome više od petnaestak a manje od dvadesetak godina – krenula u svoj nezadrživi međunarodni spisateljsko-esejistički uspon knjigom Kako smo preživjeli komunizam i još se smijali, kolekcijom esejističkih tekstova napisanih na engleskom jeziku. Knjiga je bila namenjena pre svega „zapadnom“ čitaocu & čitateljki, tada još sasvim fasciniranim još relativno „egzotičnim“ pričama sa druge strane tek srušene Gvozdene zavese. Bila je to više nego solidna knjiga, otuda je i dobro što je baš ona označila svojevrsni „novi“ početak za na ex-YU prostorima uveliko etabliranu autorku.

Od tada je, kažem, prošlo podosta godina, i ljude danas zanimaju neke druge teme; pisati danas ekstenzivnije „o komunizmu“ bilo šta, pa makar i basne, na prvi pogled mora da deluje kao nešto anahrono i bajato, kao mamuzanje mrtvog konja. Pa ipak, nova knjiga Slavenke D. potvrđuje jednu prastaru istinu: nema pogrešnih tema, ima samo pogrešnih pisaca…

Dakako, u skladu s novim (za nas, sirote Istočnoevropljane…) kapitalističkim vremenima, nije da u svemu ovome nema izvesnog tržišnog rezona. Najpre, knjiga je objavljena tačno na dvadesetu godišnjicu pada Berlinskog zida: 9. novembra 2009. pojavila se u prodaji u pet evropskih zemalja. Nadalje, i sam autorski izbor neobičnog i oneobičavajućeg pripovedačkog fokusa – kroz formu basne – deluje kao neka vrsta pokušaja preventivnog bekstva iz zamke moguće „izanđalosti“ teme, samim tim i prezasićenosti potencijalne publike već viđenim. Sve je to, dakako, sasvim legitiman kalkil – na kraju je ionako bitan samo rezultat. Ne mislim, naravno, na onaj na blagajni, odnosno na bankovnom računu, pošto taj nije naša briga…

Basne o komunizmu sastoje se od šest pripovedno-esejističkih celina; svaka od njih bavi se jednom od zemalja bivšeg komunističkog sveta: istočnom Nemačkom, Češkom, Rumunijom, Poljskom, Albanijom i Jugoslavijom. U svim pričama osim „albanske“ – gde je životinjsko prisustvo više simboličke naravi – narator je neka životinjica (krtica, miš, pas, mačka, ptica), koja začuđeno posmatra običaje i ponašanje dvonožnih stvorenja nazvanih Ljudima… Naravno da to u startu znači svečano opraštanje od bilo kakve realističke „psihološke uverljivosti“ i sličnog: Slavenkine životinje ne samo da govore nego i poseduju glavninu „ljudskih“ znanja, sve do citiranja latinskih izraza! Ovo humorno „poživotinjenje“ pripovedačke perspektive nekad je beskrajno šarmantno, a nekad i trapavo i isforsirano, te ume da postane balast; naprosto, ne mogu sve ove priče podjednako dobro da iznesu „basnoliki“ koncept u koji su zajednički ugurane, pa kako im bude. Prva priča Legenda o Berlinskom zidu – predavanje jedne Krtice možda je i najuspelija; krtica naučnik, koja živi negde ispod Berlina, pokušava svom radoznalom krtičjem publikumu da objasni šta se to dešava(lo) Tamo Gore iznad njih, kakav su to šušur napravili Ljudi, a zbog kojeg su se njihovi krtičji preci svojedobno tako uznemirili, zarad treska koji je proizveo pad Berlinskog zida… Gledano iz poluinformisane krtičje perspektive, sve je to tamo gore bilo dosta zbunjujuće: imate jedan Zid koji sa svih strana opasuje ceo jedan grad (zapadni Berlin), iz čega sirota krtica logično zaključuje da unutar tih zidina stanuju zatvorenici, dočim su oni izvan njih slobodni ljudi… Međutim, gle, produbljeno istraživanje pokazuje da je Slobodnjacima bilo zabranjeno da posećuju zatvor, a zatvorenici su mogli napolje kad i kud su hteli; mnogi slobodnjaci stradali su pokušavajući da pobegnu iz slobode, da ilegalno upadnu u zatvor… Krajnje nelogično, zar ne? Šta bi mogao biti motiv ovakvog ponašanja? Krtica na kraju shvata: banane! Ljudi, naime, jako vole to egzotično voće, kojeg u zatvoru ima koliko hoćeš – pa ga blazirani zatvorenici baš nešto i ne cene – ali ga na slobodi nema uopšte. Na kraju zid pada (zbog banana, dakle!), i obe njegove strane postaju jedno. To jest, postaju deo zajedničke religije zvane Konzumerizam, u čijim crkvama se ulaz ne naplaćuje, ali se zato naplaćuje izlaz: možeš uzeti šta hoćeš od divota koje ti se nude, ali samo ako na kontroli na izlazu (tzv. blagajna) predaš dovoljno šarenih žetončića koji dokazuju da si dostojan da poseduješ sve to…

Tu dolazimo do „višeg“ smisla Basni o komunizmu: bolji deo ove knjige upravo su priče koje i nisu toliko „o komunizmu“ koliko su o onome što je usledilo posle njega i što živi na njegovim razvalinama; dakle, o svetu koji naseljavaju konzumeristički rituali i praznoverja, ili o čoporima pasa lutalica savremenog Bukurešta kao nekovrsnim „Čaušeskuovim siročićima“, ili o strategijama zaborava koje totalitarno vreme bezbedno smeštaju u muzej ne bi li ga tako lakše prebrodile, i ne bi li Građanin Pokorni izbegao pitanje šta je sam radio tada. Drugim rečima, Basne o komunizmu jesu pomalo prigodne, tematski ne osobito originalne, ali pronicljive priče o najčudnijim od svih životinja – o ljudima, onima koji su taj „komunizam“ i stvorili i uništili, uglavnom podjednako ne znajući i ne razumevajući – zašto. Ili se možda i zna? Jer sve je na kraju nekako ipak pitanje banana. Njet banane – njet progres.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure