img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju – Stiven Grinblat, šekspirolog

Pisanje Šekspira

07. decembar 2011, 14:21 Boško Štulić, Jelena Višnjić
Copied

"Nijedan umetnik ne može postati ‘autor sebe’. Uvek morate pregovarati sa svojom slobodom i kulturnim ograničenjima"

Profesor društvenih nauka na Harvardu i jedan od najcenjenijih savremenih šekspirologa Stiven Grinblat, posetio je Beograd 29. novembra. Povod je bila beogradska premijera predstave „Šekspir: Izgubljeno/nađeno“, koja je deo međunarodnog projekta „Kardenio“, čiji je tvorac ovaj harvardski profesor. Ovaj posebni umetnički i kulturološki poduhvat dosad je obuhvatio SAD, Brazil, Tursku, Egipat, Indiju, Japan i samo četiri evropske prestonice, te je istinska privilegija što se Beograd, osim Zagreba, Varšave i Madrida, našao u ovom odabranom društvu. Projekat je započet još 2003. godine, kada je Stiven Grinblat zajedno sa američkim piscem drama Čarlsom Mijem napisao dramu „Kardenio“ inspirisanu izgubljenim Šekspirovim tekstom nastalim na osnovu epizode iz Servantesovog „Don Kihota“. Predstava je premijerno izvedena pet godina kasnije na Kembridžu (u Masačusetsu), a nakon svetske premijere usledila je svojevrsna globalna turneja tokom koje je svako izvođenje bilo zasebna inscenacija. Namera autora bila je da vidi šta se događa sa pričom, nastalom u sredini koja ima svoje pretpostavke, predrasude, stege i konvencije, kada je preobraze za izvođenje u drugačijem svetu koji ima sopstvene kulturne okolnosti. Harvardski profesor održao je na dan igranja beogradskog „Kardenija“ i predavanje pred mnogobrojnom publikom u Narodnoj biblioteci na temu „Šekspirova autonomija“. Ovaj čuveni šekspirolog nagrađen je 16. novembra za svoje delo „Zaokret – kako je svet postao moderan“ američkom Nacionalnom nagradom za najbolju knjigu godine, koja se još naziva i „književnim oskarom“. Osim Šekspirom, Stiven Grinblat se bavi i renesansnom književnošću i književnom teorijom. Tvorac je sintagme „novi istorizam“ i jedan je od začetnika istoimenog književno-teorijskog pravca, koji rekonstruiše biografije pisaca i okolnosti nastanka književnih dela uzimajući u obzir društveno-istorijski kontekst.

„VREME„: „Kardenio“ je eksperiment kulturne mobilnosti sa velikim geografskim i kulturnim opsegom – od Masačusetsa do Tokija, zbog čega nijedno izvođenje nije bilo identično prethodnom. Uprkos tome i bez pretenzije da ga poredite sa ostalima, kakav je utisak na vas ostavila beogradska inscenacija „Kardenija„?

STIVEN GRINBLAT: Nisam sklon da poredim izvođenja iz ovog projekta, upravo zato što je svako bilo iskustvo za sebe. Ono što je, međutim, veoma dopadljivo u ovoj adaptaciji jeste gluma – izuzetno je živahna; scenski pokret, gest i telesnost glumaca je odlična. Takođe, neka rediteljska rešenja su veoma uspela. Ono što je odstupanje od teksta, koji smo Čarls Mi i ja napisali, jesu metateatralni momenti i to mi se veoma svidelo u ovoj rediteljskoj postavci. Nažalost, kako ne znam jezik, ne mogu da komentarišem taj aspekt predstave.

Naslov Šekspirovog „Kardenija“ javlja se u pisanim izvorima s početka XVII veka, zatim se tekst gubi, da bi ponovo bio pronađen u XVIII veku, a na kraju 1808. godine nestaje u požaru londonskog Koventgarden hausa. Dva veka kasnije koristeći se izvorom, koji je i Šekspiru bio inspiracija za njegovu komediju, epizodom iz „Don Kihota“ i osamnaestovekovnom obradom „Kardenija“ – „Dvostruka laž“ Luisa Teobalda, vi i Čarls Mi pišete „novog“ „Kardenija„. Koliko vas sudbina Šekspirovog teksta podseća na šekspirovski komički zaplet i koliko ste se osetili slobodno dok ste pisali „Kardenija„?

Tokom pisanja osetio sam se slobodno, ali i ograničeno. Mislim da ne bih bio u stanju da napišem ovaj tekst da nije bilo koautora Čaka Mija, koji je profesionalni dramski pisac. Njegova uputstva su bila dragocena. Što se tiče sudbine „Kardenija“ ona svakako podseća na dramski zaplet.

U kontekstu vašeg predavanja sa temom „Šekspirova autonomija„, na koji način mislite da umetnik može postati, da citiram Šekspirovog Koriolana „autor samog sebe“ – može li umetnik uopšte biti autonoman?

Rekao bih da ne može. Nijedan umetnik ne može strogo govoreći postati „autor sebe“, ne samo zato što on mora da se obrati nekome izvan sebe, u suprotnom bi bio potpuno izolovan u sopstvo, nego takođe zbog medija kojim radi – jezikom, ukoliko je verbalni umetnik, pesnik, romanopisac ili scenarista. Radite sa jezikom koji niste izmislili. Šekspir jeste izmislio mnogo reči, naročito u „Hamletu“, ali nije ih mogao izmisliti sve. Zapravo je u slučaju te tragedije iskoristio staru priču koja je cirkulisala. Tako da uvek morate pregovarati sa svojom slobodom i kulturnim ograničenjima.

Na predavanju ste, dajući kao primer poslednju repliku iz „Sna letnje noći„, pomenuli da je umetnost autonomna samo kao san, odnosno samo kada se legitimiše kao ne–realnost, fikcija. Dakle, slobodna samo ukoliko ne postoje konsekvence u stvarnom životu.

Čini mi se da je Šekspir mislio da za javnu umetnost, onu koju je on stvarao, a koja je u svetu, na obdanici, a ne u snovima koje imamo usred noći – da za nju postoje konsekvence. No, ne znači da je zbog toga bio sklon autocenzuri, niti da je nemilosrdno bio posvećen jednoj ili drugoj moralnoj liniji. On je zapravo bivao sve oprezniji zbog činjenice da je njegov rad obitavao u svetu i obraćao mu se. To ne znači da je pripadao bilo kojoj partiji, stranci, ili da nije rekao ono što je želeo, ali mislim da je bio rastuće obazriv, kada je vagao moralnu i etičku težinu sopstvene umetnosti.

Stiven Grinblat
Stiven Grinblat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure