img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Biografije – Aleksandar Novačić, Venedikt Jerofejev i hor pijanih anđela (Dobar naslov, Beograd 2011)

Pijani anđeli, naročito

25. januar 2012, 15:42 Miloš Vasić
Copied

Imamo dva Jerofejeva u savremenoj ruskoj literaturi. Rečima Vadima Tihonova, "jedan je odličan pisac, a drugi je genije". Odličan pisac u ovom slučaju je Viktor. Genije je Venedikt, Venička, ovaj trpni predmet Novačićevog biografskog poduhvata

Pravi naslov ove knjige trebalo bi da bude: „Venedikt Jerofejev njim drugim“ (par lui autre), kako je to Mihiz već jednom rekao za monumentalnu knjižurinu Bore Ćosića Doktor Krleža. U oba ova slučaja – Ćosićevim sa Krležom i Novačićevim sa Jerofejevim – imamo isti problem koji se prevazići ne može: razlika između pisca biografije i njezinog objekta (pacijenta da kažemo), briše se u tolikoj meri da je više svejedno. Ovaj je postao onaj i ti sad vidi da ko je tu ko; nema šanse. Nije to mali poduhvat – postati neko drugi na način tako uverljiv. Nema nam, dakle, druge nego da Sašu Novačića, kolegu i spisatelja, uzmemo kao emanaciju tog Venedikta Jerofejeva, nikad treznog i uglavnom problematičnog tipa koji nam je – uz Sašinu pomoć – neodoljivo simpatičan i sa kime se saosećati mora.

Da se odmah razumemo, da ne bi bilo zabune u ova nepismena vremena: imamo dva Jerofejeva u savremenoj ruskoj, da ne kažemo sovjetskoj, literaturi. Rečima Vadima Tihonova, „jedan je odličan pisac, a drugi je genije“. Odličan pisac u ovom slučaju je Viktor (Dobri Staljin, Muškarci itd., ima toga). Genije je Venedikt, Venička, ovaj trpni predmet Novačićevog biografskog poduhvata. Koja je tu razlika, osim one između „odličnog pisca“ i „genija“? Hm, ima nekoliko razlika: Viktor je, ni kriv, ni dužan, dete kremaljske nomenklature (tata mu je bio Molotovljev prevodilac; čajke, volge, inostranstva, diplomatski magazini, „Berjozke“ li beše i već to) što mu ne treba nikako uzeti za zlo; štaviše, sviđa mi se njegov odnos prema tome svemu. Venička (tako ćemo ga dalje zvati, prijateljski) bio je ličnost selinovska i džeklondonovska, drunken, down and out in Moscow, Siberia and places, kako bi to Orvel opisao. Ovde bi se kvalifikovao samo kod ranog Muce Stevanovića, u fazi Refuza mrtvaka. Još jedna razlika: sreli su se jednom na nekoj književnoj večeri, pa se Viktor žalio da ujutro ne može da se otrezni, a Venička je pitao: a zašto bi se uopšte treznio?

ISPOD RADARA: Sirotinja iz najdalje Karelije na severu, Venedikt Jerofejev, talentovan za sve, a naročito za skandale, izbacivan je sistematski i sa naročitom upornošću sa svih univerziteta počev od samoga vrha, naravno, Lomonosova (tamo primaju samo Miru Marković i njoj slične). Polusvet, jednom rečju, pijanac iz najdubljeg uverenja, bolno lucidan i beskrajno talentovan. Sistem je umeo da upotrebi, ali još uspešnije da mu izmakne. Uspeo je – u olovna vremena Hruščova i Brežnjeva – da leti ispod radara KGB, jer je bio marginalac i propalitet, mada pritom genije. Samo jednom su drugovi čekisti upitali nekog njegovog drugara da šta je s tim Jerofejevim; „Kako šta je? Eno ga pije“, rekao je čovek. Više nikada ga nisu ni tražili; a i gde bi? Sve pokušavajući da se već jednom doveze tom „električkom“ od Moskve do Petuški, prošao je Venička Jerofejev pola velikog SSSR, popio toliko da preplivati mogao ne bi, „valjao se sa babama, a na samrti je“ (jedna kasnija supruga) pisao šta je hteo, što je ovde od značaja.

Njegovo remek-delo (uf! da krupne reči! ali neka…) Moskva–Petuški cirkulisalo je kao samizdat i tamizdat decenijama, umnožavano na pisaćim mašinama i geštetnerima, prepisivano rukom, učeno napamet kao u Farenhajtu Reja Bredberija. Da ga je upoznao Filip K. Dik, ispao bi sjajan roman, nego su se mimoišli. Kad je ta „poema“, kako je on zove, ušla u „legalne tokove“, je li, kroz – od svih publikacija, trezvenjački časopis; o tempora! – njemu je već postalo svejedno. Samo u SSSR potegao je pola miliona primeraka odmah (glavni urednik trezvenjačkog časopisa impresionirao se kao onomad Tvardovski dok je čitao Jedan dan Ivana Denisoviča i odmah potegao flašu konjaka ispod stola). Posle se to štampalo i doštampavalo; Venički je bilo za votku i ostale kombinacije u koje se ježim i da ulazim (ima sve u knjizi), a ta jedna kasnija supruga ucenila ga je sa valjda dvesta grama (ruska mera) konjaka da joj prenese sva buduća autorska prava od svojih dela. Pristao je.

KRALJ ALKOHOL: Ako je u pravu onaj neki klasik koji tvrdi da „genije poseduje neograničenu moć trpljenja“, onda je Venička Jerofejev dokaz. Natrpeo se taj skroz i onoliko, a Saša Novačić uspeo je u nadasve rizičnom pokušaju da to trpljenje opiše iznutra tokom umiranja od raka grla u nekakvoj božemesačuvaj bolnici 1990. (jako nalik na naše bolnice, uzgred), pošto su ga ti šamani u belim burnusima iskasapili nekoliko puta bez uspeha. Od alkoholizma lečili su ga na sve načine, zaključno s batinama u psihuški, ali nije išlo. Skandalmajstor kakav je bio, dao se krstiti pred smrt kod katoličkog popa – svima uz inat i (verujem) sluteći na šta će sve to kasnije izaći. Inače za boga nije mario. Vadim Tihonov donosio mu je u bolnicu i ubrizgavao u onu kesu od infuzije po pedeset grama votke, jer grlo više nije radilo.

Tu dolazimo na alkohol. Literarnih referenci tu ima koliko hoćete: Džek London, Hemingvej, Malkom Lauri (ubedljiv!), ali to nije ovo. Lasno je biti pijanac sa uživanjem, pa čak i samoubilački, na Zapadu. Biti po svojoj najdubljoj egzistencijalnoj vokaciji pijani Rus – e, to je već druga priča. To ima veze sa nečim drugim: ko bi sve te epohalne prevrate i obrate kao u Rusiji trezan izdržao, ako ima imalo zdrave pameti? Politika je i tu, naravno, neizbežna: Venička Jerofejev hvali Jurku Andropova jer da je pojevtinio votku; grdi Mišu Gorbačova zbog suvog režima (ionako neuspelog, što se moglo odmah prognozirati). E, sad: ulaziti u etiologiju, fenomenologiju, filozofiju i sociologiju pijenja kod Rusa posao je mnogo složen i velik; niko normalan – osim Veničke Jerofejeva, ako je on normalan – ne bi se u to upuštao. Uostalom, pročitajte knjigu, ali – kako kažu ona blesava upozorenja na televiziji – nemojte to pokušavati kod kuće!

Saša Novačić, sve više predak i rodonačelnik dinastije dobrih pisaca, uspeo je ono nešto skoro nemoguće: postao je Venička Jerofejev. Ja više ne vidim razliku – osim što je Saša umeren u piću.

Spomenik Venediktu Jerofejevu u Moskvi
Spomenik Venediktu Jerofejevu u Moskvi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

20.novembar 2026. S. Ć.

Bibliotekari: Jasmina Ninkov je nedostojna da zauzima rukovodeće mesto

Sindikalci Biblioteke grada Beograda kažu da su 16 godina svedočili radu Jasmine Ninkov, i da zato podržavaju kolege iz Narodne biblioteke Srbije koji traže njenu ostavku

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure