

Preporuka
Srđan Valjarević ima novi/stari roman
U romanu „Ljudi za stolom“ Srđana Valjarevića sve je istinito. Ali ničeg od svega zapisanog više nema. Pojavilo se sada, da svedoči




Damir Imamović trio, Dom omladine, Beograd, 16. III 2023.
Stešnjena između litija i litijuma, od Kosova do korupcije, Srbija možda više i nema sopstvenih talenata da iscedi pred svet, ali još uvek prepoznaje i srdačno pozdravlja one koje je zavolela pre nego su otišli globalno. Damir Imamović je u Beogradu stidljivo zablistao sredinom prve decenije XXI veka, još dok nije imao nijednu sedu, i odmah uzleteo zahvaljujući redovnim, odličnim albumima, a gostovao nam je i po nekoliko puta godišnje, u raznim postavama (“Vreme” 854. 2007, 959. 2009, 1321. 2016.). I zar je već šest godina prošlo otkad je ovde imao koncert? Ne stiže od svetske karijere, o kojoj smo u svom haosu neredovno obavešteni, te pabirčimo da je na potezima od Kine, SAD, Meksika, Japana, Indije… objavio visoko ocenjene albume Dvojka (Glitterbeat, 2016.) i Singer Of Tales, s poznatim producentima (Kris Ekman, odnosno Džo Bojd), te ovenčan raznim nagradama, npr. Najbolji evropski umetnik u World Music (top autoritet, magazin Songlines, 2021.) za još uvek aktuelni CD Singer Of Tales (Wrasse, 2020.)
Takvog a skromnog su nam ga predstavili Kontra Rights i Pop Depresija (jedna od najzanimljivijih i najagilnijih onlajn disko-kuća i koncertnih agencija na Balkanu, ako smemo da se pohvalimo?) u velikoj/sedećoj dvorani beogradskog Doma omladine, s ulaznicama 1.200-2.000 rsd. Plus pomalo starinsko iznenađenje/zagrevanje, banjalučki pesnik/kantautor Igor Božanić koji studira u Beogradu, ranije je nastupao/objavljivao kao Sir Croissant (na engleskom), a pod svojim imenom (i na maternjem jeziku) najzad 2021. kada je album Runo izašao s etiketom Pop Depresija/Kišobran. Sam s akustičnom gitarom i minimumom efekata, u sali koja se lagano popunila i toplo ga primila, pokazao se kao netipični svirač i još neobičniji pevač. Hrabriji nego sigurniji, u neobičnim pesmama vokalne vijuge išle su od npr. Damira Imamovića ka Timu Bakliju. Svakako vredan ponovnog slušanja, Božanić je svoj set završio akapela, Kraj potoka bistre vode (što je bilo i u Damirovom repertoaru).
S malom, ekonomičnom scenografijom i sopstvenim osvetljenjem, novi trio D. Imamovića prijatno podseća na prvi, svingujući DI3 s početnih albuma …svira standarde (2006, Buybook, Sarajevo/BiH) i samizdat Abrašević Live (2008), ali su i razlike očite. Ovo je na repu širomsvetskog promovisanja Singer Of Tales i pred izlazak novog dela s poznatim exSarajevo piscem Aleksandrom Hemonom (poslednjih godina proslavljen kao koscenarista serije Sense8 i filma The Matrix Resurrections). Nekonvencionalne Imamovićeve saradnje ovog puta stigle su u soundtrack romana The World And All That It Holds, s čuvenom arhivskom etiketom Smithsonian Folkways!
U triju su sada svestrani i veoma traženi slovenački kontrabasista Žiga Golob (džez, amerikana, primenjena, ambijentalna, Kreslin, T. Obrovac…) te istanbulski majstor za kemenče (preteču violine) Derija Tirkan (Derya Turkan), cenjeni instrumentalista i poznavalac izvorne i svetske muzike, kog ste možda primetili kroz saradnju s Bojanom Zulfikarpašićem, između brojnih drugih. Damir je ostao pri svom tamburu, poručenom da ga samo za njega izgrade – namerno “izgrade”, ne “naprave” – bosanske sazlije. Taj dragoceni, unikatni instrument dopušta mu gotovo sve što i akustična gitara, ima prizvučje saza, a podseća i na lautu/lutnju.
Opušten i duhovit u kratkoj konferansi, Imamović upliće i neke od svojih najstarijih autorskih radova (Dva se grada) i možda oveštale ali izvanredno preporođene U Stambolu na Bosforu i sefardsku Adio kerida, bezvremenske bisere (Da sam ptica Jovice Petkovića), Tambur itd. Elegična Sunce tone Alekse Šantića došla je preko nezaobilaznog Himze Polovine (od psihijatra do filozofa, ako ćete nemuzički), i zaista – ovaj Damirov postupak etnomuzikoloških istraživanja, autorskih dorada, prefinjenih obrada na Balkanu nema para, a slobodno se može porediti s nekim poduhvatima Raja Kudera. Dodajte tome Kad bi… iz predstave Snijeg (Pamuk/Mustafić) i lokalizovanu Duni vetre (BG adaptacija, s Avale), poneku tačku samo uz tambur, jednu uz kontrabas i ništa više, i eto trijumfa, opet. Sat i po, uz biseve Kafu mi draga ispeci i Sinoć sam Ti Safo.
Sretni smo što ipak, makar ne redovno kako bismo voleli, uživamo u razvoju Damira Imamovića. Ne bi nam škodilo da održi ovde još neku sevdah-radionicu ili da se vratimo njegovoj knjizi Sevdah (Vrijeme, BiH, 2016.)


U romanu „Ljudi za stolom“ Srđana Valjarevića sve je istinito. Ali ničeg od svega zapisanog više nema. Pojavilo se sada, da svedoči


Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Da je za stvaranje scenskog spektakla ponekad dovoljno imati vrhunske igrače i obrazovanog, promišljenog koreografa, poručuju „Snovi“, nova plesna predstava u Madlenianumu


Hrvatska književnica i novinarka Slavenka Drakulić preminula je u 77. godini. Drakulić je bila jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica, rođena je u Rijeci 4. jula 1949. i živela u Zagrebu i Stokholmu. Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenih studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za "Start", zagrebački nedeljnik "Danas" i NIN i bila jedna od novinarki koje su uvele feminističke teme u javnu raspravu. Tim povodom, podsećamo se njenog intervjua koji je ona dala za "Vreme" prošle godine


U kojem smeru će otići mladi i AI, odluči će njih dvoje, bez nas - kaže Darko Macan, autor knjige „Sutra“ u kojoj iz budućnosti priča o sadašnjosti
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve