
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Kad ti ne pomaže država, pomozi sam sebi – recept je po kome 18 godina živi udruženje građana BURA
Vrednost jednog udruženja građana meri se brojem sprovedenih projekata, njihovim uticajem na okolinu i – stažom. Beogradska umetnička radionica BURA upravo proslavlja 18-godišnjicu osnivanja izložbom „Inicijacija / buđenje promena“ u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“, što znači da je poslednji kriterijum svakako ispunila, kao i da ga ne bi bilo bez prethodna dva.
Moglo bi se reći da je od nastanka do ove rođendanske izložbe BURA rezultat samoorganizacije. Počelo je skoro pa naivno, ali svakako veoma emotivno. Većina Burinih osnivača su novinari i umetnici. Društvo sa kulturne rubrike „Dnevnog telegrafa“ Slavka Ćuruvije. „Kad je Slavko Ćuruvija ubijen, ‘Telegraf’ se ugasio, ali tim sa kulture se nije rastao. Osnovali smo Buru kako bismo sebi omogućili da se bavimo onim što je nama potrebno, i što mislimo da će i drugima koristiti: produkcijom, prezentacijom i promocijom savremene umetnosti i umetničkih događaja“, kažu Jelica Stojančić, direktorka, i Dragana Nikoletić, umetnička direktorka ovog umetničkog kolektiva. „Bilo nas je 11, uglavnom žurnalisti beogradskih redakcija i tehnička inteligencija. Bilo je uspona i padova, ideja mnogo, para hronično nedostaje, pa se čovek dovija, ali smo gurali, na mišiće, uz pomoć prijatelja, iz ličnih fondova. Izveli smo više od dvadeset projekata, pa kad nas pitaju koji nam je najdraži, ne možemo da se odlučimo – svaki je spektakularan.“ Među projektima koje izdvajaju su „Anfas, profil, teme“ (2001) u Studentskom kulturnom centru, „Na kraj sveta… kuća mala“ (2004), u okviru međunarodne izložbe „Erasing“ u Muzeju istorije Jugoslavije, kao i rezidencija / dvonedeljna umetnička kolonija „Pronađeni u prevodu“ u Bujačiću kod Valjeva (2015/16), koje je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Srbije. Akciju „La mur“, izvedenu u Zemunu (2006), pa preseljenu u Novi Sad, podržao je Sekretarijat za kulturu Beograda.
„‘Inicijaciju’ niko nije pomogao, pa smo se ponovo obratili Fondu za samoodržanje (FZS) sa mišlju: para nema, propasti nećemo“, kaže Jelica Stojančić. Od novca koji su sami sebi pozajmili/dodelili, u „Cvijeti“ od 18. do 30. septembra izlažu Viktor Kiss, Srđan Đile Marković, Koštana Banović (Holandija), Milica Prelić, Jelena Bojanić, Goran Stojčetović, Radmila Duda Ludošan, Goran Orge Nikolić, Klaudia Šarić Marić, Danica Rakočević, Dušan Đorđević, Goran Tomašević, Valentina Savić, Dragana Nikoletić, Jelena Bogavac, Marko Mamuzić, Tamara Antonović, Jelica Stojančić i grupa studenata Milice Ružičić sa Visoke škole likovnih i primenjenih umetnosti strukovnih studija u Beogradu. „Inicijacija / buđenje promena“ uključuje slike, skulpture, fotografije, instalacije, projekcije filmova i video-radova, performanse i tribinu o fenomenu inicijacije, a govori o različitim pokušajima i načinima uzdizanja sopstva i prelaženja sa jednog na drugi nivo svesti, znanja i energije.
Autorke podsećaju da je rezultat bilo koje inicijacije – verske, političke, emancipatorske, telesne – buđenje potencijala i promena. Kao što je BURA nemogućnost da se radi pretvorila u mogućnost.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve