img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Pankrti: Više niko ovako ne svira

13. april 2025, 20:11 Zorica Kojić
Foto: Stanislav Milojković
Pankrti u Domu omladine Beograda
Copied

Ljubljanska pank-rok grupa Pankrti je u Beogradu povodom 45-godišnjice objavljivanja debi albuma “Dolgcajt” podsetila kako egzistencijalna dosada i dalje okupira naše živote

„Više niko ovako ne svira“, rekao je jedan iskusni posetilac koncerata u našem gradu, nakon upravo okončanog nastupa legendarne ljubljanske pank-rok grupe Pankrti, održanog u sali Amerikana, Doma omladine Beograda, u petak 11. aprila. Kao deo mini-turneje „Dolgcajt 2025“ – posvećene, naravno, 45-ogodišnjici objavljivanja njihovog uticajnog debi albuma Dolgcajt (Dosada) iz 1980. – bend se vratio gradovima u kojima je oduvek imao najviše uspeha, te su Ljubljana, Zagreb i Beograd, barem zasad, imali tu čast da ih Pankrti posete i podsete kako egzistencijalna dosada i dalje okupira naše živote, koliko god se nama činilo da oni danas hitro i napredno teku ka budućnosti, svojim neumoljivim digitalnim smerovima.

Klopke svirepog kapitalizma

Vreme se zaista munjevito ubrzava, kao što je to već odavno primećeno, naročito ako provodite vreme u društvu naših malih tehnoloških drugara, od milja nazvanih „gadžetima“. Ali, niko još da progovori o fenomenu ubrzanog vraćanja vremena… unazad! Poslednjih meseci, sa gostovanjima bendova poput Prljavog kazališta, Laibacha i konačno Pankrta, svedočimo neverovatnoj pojavi da poruke novotalasnih i pank sastava iz nekadašnje Socijalističke Jugoslavije, padaju ovih dana još i na mnogo plodnije tle nego ikada pre.

Foto: Stanislav Milojković
Koncert Pankrta

Izgleda da su još onomad naslućene klopke svirepog kapitalizma, sada došle na ispunjenje i krvavu naplatu od naivnih malih ljudi. Kazalište, Laibach i Pankrti u Beogradu, drugim rečima, poručuju: dok ste vi zabavljeni takozvanim aktuelnim, a zapravo veštački sintetizovanim događajima što šljašte i zasenjuju – negde tamo u daljini aploudovane slike stvarnosti u medijima, odigrava se ona jeziva drama, istinska transakcija, u kojoj ne samo vaša imovina, nego i vaše duše, postaju deo nevidljivog tržišta restauriranog robovlasničkog sistema, gde niko suštinski više nema nikakva prava. Sem onog da postoji i da za mašineriju vlasti iz sve snage šljaka.

Danas je prosečan čovek i manje od prosečnog

Rekosmo li maločas kapitalizam? Ma ne, kapitalizam je u stvari crtani film za sve ovo oko nas! Na delu je, dragi prijatelji, i bukvalno prisvajanje vaše ličnosti, otimanje humane suštine vašeg sopstva u slavu totalne podređenosti gubitnika u tranziciji, i to stvarno, virtuelno i kakogod još hoćete.

Dosada nije nestala

U najavi za izvesnu pesmu, Peter Lovšin, jedan od najznačajnijih frontmena neke i dalje važne grupe ponikle u SFR Jugoslaviji, kazaće baš to: „Dosada nije nestala!“, samo je dobila drugi oblik. I zbilja, prvi deo koncerta, posvećen kultnim numerama sa debi albuma Pankrta, u potpunosti oživljava mladalačku reakciju 1980. godine na skučenost duha i ograničene mogućnosti da se živi po svojim merilima – pesme „Lepi in prazni“, „Jest sem na liniji“, „Sedemnajst“, „Kdo so ti ljudje“ i uraganska „Lublana je bulana“, podsetile su nas na to kako su rok grupe nekada davno izražavale strahove i nade čitave jedne generacije na socijalističkom istoku Evrope, umesto da budu tek tržišno isplativi hit-mejkeri ili nedajbože maskote i propagandisti establišmenta.

Pankrti, između ostalih sličnih radikalnih jugoslovenskih bendova, i te kako pamte ono vreme kada smo, nakon Titove smrti, zakoračili u punoj brzini preko ivice obećanog blagostanja, direktno u brutalnu provaliju rasprodaje tela i duha. Pank i novi talas u SFRJ, pokušali su doduše da nas – silovitošću mladalačke euforije i instinktivno naslućene pravednosti – vrate sa srozavanja niz tu zavodljivu liticu konzumerizma, ali avaj. Mali republički šerifi već su odlučili kako raskrčmiti nasleđe jedne velike zemlje i kulture, na način dostojan isključivo njihovih malih formata. Ostalo je mračna ex-YU istorija…

Eh, tužnih li sećanja na jednu moguću pank i novotalasnu (r)evoluciju. Da je uspela, možda bismo sada živeli mnogo srećnije, a možebiti i dalje zajedno. Ili bismo, da ne preterujemo, ionako bili izvrgnuti uništenju svega ljudskog, koje je globalno u toku, ali barem ozareni saznanjem kako smo apsolutno sve pokušali da to sprečimo.

Vi u prvim redovima

No, maločas pomenuti set pesama ne samo da je razveselio lica prisutnih, u prepunoj sali Amerikana, nego je podstakao neke nove omladince na „šutku“, koja je na momente podsetila na one nekadašnje raspojasane koloplete od pre više decenija. Draga deco, vi u prvom redu koncerta, sa „mohikana“ frizurama i Ramones majicama, beskrajno hvala što ste ovaj grad još jednom predstavili kao veliki, kosmopolitski i sa srcem na pravom mestu. Dok smo vas posmatrali kako pružate ruke prema Peri Lovšinu i fantastičnom bendu Pankrti, ponovo smo osetili onu vibraciju slobodoumlja i muzičke zanesenosti, bez koje nema ispravnog života kao odraslog čoveka u perspektivi. Vi ste bili ove večeri časni ambasadori Beograda, jurišajući na ograde ispred scene, ne da biste ih porušili u gnevu, već da iskažete dirljivo poštovanje i polet pred sabesednicima, pred filozofima svog ličnog stajališta u sadašnjici, pevajući naglas pesme Pankrta kao himne čiji rok trajanja nikada neće isteći.

Bilo je ovo svedočanstvo neprolaznog sjaja Beograda na barikadama plemenitosti, isto koliko i Pankrta što opstaju na barikadama sopstvenog proročanstva od pre 45 godina. Nepokornost i otpor – zauvek. Jer, revolucija nikad ne prestaje.

Tagovi:

Beograd Dom omladine Koncert pankrti Dolgcajt
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Oskar

15.mart 2026. B. B.

Šta očekivati od Oskara 2026?

Ovogodišnje nagrade Oskar dodeljuju se u noći između nedelje i ponedeljka

Festival

13.mart 2026. S. Ć.

Beogradski festival igre počeo predstavom Akrama Kana

Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš

Bliski istok

13.mart 2026. S. Ć.

Oštećena palata Golestan i druge znamenitosti Irana

Unesko je potvrdio da su najmanje četiri kulturne i istorijske znamenitosti oštećene u napadima na Iran. U Ukrajini je oštećeno više od 500 znamenitosti

Promocija

13.mart 2026. S. Ć.

Basara: Đinđićevo ubistvo je rezultat nespremnosti društva da izađe iz poludivljaštva

U novoj knjizi Svetislava Basare „Đinđić: memoari s onu stranu groba“, ubijeni premijer iznosi anatomiju uzroka i posledica čina koji mu je došao glave, ali i njegovih istorijski utemeljenih inspiratora

Književnost

12.mart 2026. B. B.

Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja

Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure