img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Pankrti: Više niko ovako ne svira

13. april 2025, 20:11 Zorica Kojić
Foto: Stanislav Milojković
Pankrti u Domu omladine Beograda
Copied

Ljubljanska pank-rok grupa Pankrti je u Beogradu povodom 45-godišnjice objavljivanja debi albuma “Dolgcajt” podsetila kako egzistencijalna dosada i dalje okupira naše živote

„Više niko ovako ne svira“, rekao je jedan iskusni posetilac koncerata u našem gradu, nakon upravo okončanog nastupa legendarne ljubljanske pank-rok grupe Pankrti, održanog u sali Amerikana, Doma omladine Beograda, u petak 11. aprila. Kao deo mini-turneje „Dolgcajt 2025“ – posvećene, naravno, 45-ogodišnjici objavljivanja njihovog uticajnog debi albuma Dolgcajt (Dosada) iz 1980. – bend se vratio gradovima u kojima je oduvek imao najviše uspeha, te su Ljubljana, Zagreb i Beograd, barem zasad, imali tu čast da ih Pankrti posete i podsete kako egzistencijalna dosada i dalje okupira naše živote, koliko god se nama činilo da oni danas hitro i napredno teku ka budućnosti, svojim neumoljivim digitalnim smerovima.

Klopke svirepog kapitalizma

Vreme se zaista munjevito ubrzava, kao što je to već odavno primećeno, naročito ako provodite vreme u društvu naših malih tehnoloških drugara, od milja nazvanih „gadžetima“. Ali, niko još da progovori o fenomenu ubrzanog vraćanja vremena… unazad! Poslednjih meseci, sa gostovanjima bendova poput Prljavog kazališta, Laibacha i konačno Pankrta, svedočimo neverovatnoj pojavi da poruke novotalasnih i pank sastava iz nekadašnje Socijalističke Jugoslavije, padaju ovih dana još i na mnogo plodnije tle nego ikada pre.

Foto: Stanislav Milojković
Koncert Pankrta

Izgleda da su još onomad naslućene klopke svirepog kapitalizma, sada došle na ispunjenje i krvavu naplatu od naivnih malih ljudi. Kazalište, Laibach i Pankrti u Beogradu, drugim rečima, poručuju: dok ste vi zabavljeni takozvanim aktuelnim, a zapravo veštački sintetizovanim događajima što šljašte i zasenjuju – negde tamo u daljini aploudovane slike stvarnosti u medijima, odigrava se ona jeziva drama, istinska transakcija, u kojoj ne samo vaša imovina, nego i vaše duše, postaju deo nevidljivog tržišta restauriranog robovlasničkog sistema, gde niko suštinski više nema nikakva prava. Sem onog da postoji i da za mašineriju vlasti iz sve snage šljaka.

Danas je prosečan čovek i manje od prosečnog

Rekosmo li maločas kapitalizam? Ma ne, kapitalizam je u stvari crtani film za sve ovo oko nas! Na delu je, dragi prijatelji, i bukvalno prisvajanje vaše ličnosti, otimanje humane suštine vašeg sopstva u slavu totalne podređenosti gubitnika u tranziciji, i to stvarno, virtuelno i kakogod još hoćete.

Dosada nije nestala

U najavi za izvesnu pesmu, Peter Lovšin, jedan od najznačajnijih frontmena neke i dalje važne grupe ponikle u SFR Jugoslaviji, kazaće baš to: „Dosada nije nestala!“, samo je dobila drugi oblik. I zbilja, prvi deo koncerta, posvećen kultnim numerama sa debi albuma Pankrta, u potpunosti oživljava mladalačku reakciju 1980. godine na skučenost duha i ograničene mogućnosti da se živi po svojim merilima – pesme „Lepi in prazni“, „Jest sem na liniji“, „Sedemnajst“, „Kdo so ti ljudje“ i uraganska „Lublana je bulana“, podsetile su nas na to kako su rok grupe nekada davno izražavale strahove i nade čitave jedne generacije na socijalističkom istoku Evrope, umesto da budu tek tržišno isplativi hit-mejkeri ili nedajbože maskote i propagandisti establišmenta.

Pankrti, između ostalih sličnih radikalnih jugoslovenskih bendova, i te kako pamte ono vreme kada smo, nakon Titove smrti, zakoračili u punoj brzini preko ivice obećanog blagostanja, direktno u brutalnu provaliju rasprodaje tela i duha. Pank i novi talas u SFRJ, pokušali su doduše da nas – silovitošću mladalačke euforije i instinktivno naslućene pravednosti – vrate sa srozavanja niz tu zavodljivu liticu konzumerizma, ali avaj. Mali republički šerifi već su odlučili kako raskrčmiti nasleđe jedne velike zemlje i kulture, na način dostojan isključivo njihovih malih formata. Ostalo je mračna ex-YU istorija…

Eh, tužnih li sećanja na jednu moguću pank i novotalasnu (r)evoluciju. Da je uspela, možda bismo sada živeli mnogo srećnije, a možebiti i dalje zajedno. Ili bismo, da ne preterujemo, ionako bili izvrgnuti uništenju svega ljudskog, koje je globalno u toku, ali barem ozareni saznanjem kako smo apsolutno sve pokušali da to sprečimo.

Vi u prvim redovima

No, maločas pomenuti set pesama ne samo da je razveselio lica prisutnih, u prepunoj sali Amerikana, nego je podstakao neke nove omladince na „šutku“, koja je na momente podsetila na one nekadašnje raspojasane koloplete od pre više decenija. Draga deco, vi u prvom redu koncerta, sa „mohikana“ frizurama i Ramones majicama, beskrajno hvala što ste ovaj grad još jednom predstavili kao veliki, kosmopolitski i sa srcem na pravom mestu. Dok smo vas posmatrali kako pružate ruke prema Peri Lovšinu i fantastičnom bendu Pankrti, ponovo smo osetili onu vibraciju slobodoumlja i muzičke zanesenosti, bez koje nema ispravnog života kao odraslog čoveka u perspektivi. Vi ste bili ove večeri časni ambasadori Beograda, jurišajući na ograde ispred scene, ne da biste ih porušili u gnevu, već da iskažete dirljivo poštovanje i polet pred sabesednicima, pred filozofima svog ličnog stajališta u sadašnjici, pevajući naglas pesme Pankrta kao himne čiji rok trajanja nikada neće isteći.

Bilo je ovo svedočanstvo neprolaznog sjaja Beograda na barikadama plemenitosti, isto koliko i Pankrta što opstaju na barikadama sopstvenog proročanstva od pre 45 godina. Nepokornost i otpor – zauvek. Jer, revolucija nikad ne prestaje.

Tagovi:

Dolgcajt Beograd Dom omladine Koncert pankrti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Lični stav

14.april 2026. Tihomir Dičić

Gradnja u Košutnjaku preti da ugrozi depo Jugoslovenske kinoteke

Planirana gradnja u ulici Miloja Zakića na Košutnjaku ugrožava bunkere u kojima se čuvaju nitratni filmovi arhiva Jugoslovenske kinoteke. Za ovaj previd možemo da krivimo raspis konkursa

Muzej Jugoslavije

14.april 2026. S. Ć.

Obavezno posetite Muzej Jugoslavije, preporučuje svetski magazin „Travel“

"Travel + Leisure", jedan od najuticajnijih svetskih magazina iz oblasti putovanja i kulture, uvrstio je Muzej Jugoslavije među svetske muzeje koje obavezno treba posetiti

Preporuka

14.april 2026. Sonja Ćirić

Srna, nov književni uzor devojkama u dvadesetim

Srna, glavni lik romana Nevene Milojević „Jednom ili dvaput“, ima sve osobine da postane nova junakinja sadašnjih devojaka u dvadesetim. I ne samo njima

Zrenjanin

13.april 2026. S. Ć.

Šta je planirano a nije urađeno u zrenjaninskoj godini Prestonice kulture

Grad Zrenjanin nije zvanično objavio spisak planiranih a nerealizovanih projekta tokom upravo završene godine Prestonice kulture. Spisak uopšte nije kratak

Pozorište

11.april 2026. Sonja Ćirić

Da li skupštinski poslanici vide redove ispred pozorišta?

Redovi ispred Somborskog i Jugoslovenskog dramskog, ali i ostalih pozorišta u Beogradu, najnoviji su dokazi da nije tačna ocena da niko ne ide u pozorište, koju javno izgovaraju čak i skupštinski poslanici

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure