img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

Otimanje iz okvira slike

05. oktobar 2022, 20:20 Lidija Marinkov Pavlović
fotografije: bosiljka zirojević lečić
Copied

Bosiljka Zirojević Lečić: Vibrantne forme – Galerija Ogranka SANU u Novom Sadu, Platoneum

Izložba najnovijih radova Bosiljke Zirojević Lečić, jedne od najaktivnijih umetnica srednje generacije i redovne profesorice Akademije umetnosti u Novom Sadu, predstavlja značajan proboj u autorskom izrazu, ali i vredan doprinos široj likovnoj sceni. Bosiljka Zirojević Lečić je umetnica čiji su radovi prepoznatljivi jer unutar konvencionalno shvaćene geometrijske apstrakcije, već godinama, dosledno i kontinuirano istražuje formalna svojstva slike, kombinujući pritom različite materijale i tehnike. Takva istraživačka orijentacija podrazumeva simultano zauzimanje dve danas veoma retke pozicije u polju slikarstva. Najpre, tu su načela Bauhaus prakse koja umetničkoj autonomiji pridružuju funkcije dizajna i principe industrijske proizvodnje. Isto tako, reč je i o izuzetno istančanom (i veoma ličnom) osećaju za materijalno i taktilno koji, u svojoj minimalistički promišljenoj izvedbi, dobija auru neponovljivosti tradicionalnog slikarskog originala.

Kao i u svojim prethodnim ciklusima (Ahromatske kompozicije, Meke forme, Oštre forme), umetnica i dalje radi sa tekstilom i, dominantno, sa vunenim štofom. To znači da su slike Bosiljke Zirojević Lečić radovi koji, pre nego što navuku formu “starog kvadrata slike” na blind ramu, najpre zahtevaju strpljivost i veštinu iskusne švalje. Međutim, ono što ove radove nesumnjivo smešta u domen vrhunskog slikarstva nisu tehnički elementi, već same procedure kreativnog čina. Naime, umetnica skicira, kroji, kolažira, spaja, kombinuje i sučeljava boje i oblike, “pripitomljava” materijal, menja i neretko odustaje od prvobitne zamisli, vođena isključivo osećajem za liniju, formu, format i ritam. Drugim rečima, prolazi kroz istu, nesigurnu i često rizičnu praksu kao i slikari koji koriste četke i boje. “I do samog kraja nisam sigurna kako će rad izgledati”, tvrdi umetnica. Čini sa da upravo na tom mestu, između stroge kontrole i neminovnog rizika, leži aktuelnost i savremenost najnovijih radova Bosiljke Zirojević Lečić.

foto Bosiljka Zirojević Lečić 3
…

Izložba Vibrantne forme donosi radikalniji iskorak u umetničkoj produkciji autorke. Umesto kombinacije strogih, ahromatskih materijala čije štepove i linije krojenja naglašava ili remeti crtačka intervencija, sada dobijamo intenzivni kolorit tople i čiste magente i narandžaste. Geometriju i arhitektoniku kompozicija čine isključivo šavovi i njihove senke, bez drugih intervencija. Vibrantni ton štofa, koji verovatno probija prihvatljivu vrednost u RGB skali boja, još je naglašeniji velikim formatom radova. Iz četvrtastog okvira slika “otimaju” se i “bodu” mali i oštri uglovi iskrojenih formi. U tom smislu, Vibrantne forme se na iznenađujući način približavaju pop-artu ili čak Mekim skulpturama Claesa Oldenburga. Međutim, retorika i značenje u slučaju novih slika Bosiljke Zirojević Lečić potpuno je drugačija.

Ako bismo se poslužili metaforičkom asocijacijom iz teorijskog polja, možemo ponuditi koncept prošivenog boda kao novog agenta, odnosno “označitelja bez označenog” koji omogućuje da tekst postane čitljiv. Subjekt je unutar govora jer ne može da napravi distancu, dok se perspektiva potpuno menja. Zbog toga prošiveni bod često deluje paradoksalno, neobično, iščašeno.

Novi radovi Bosiljke Zirojević Lečić upravo menjaju dosadašnji spokojan i meditativan ritam ličnog umetničkog izraza. Geometrijska podela prostora slike na neobičan način je narušena velikim šavovima koji podsećaju na unutrašnjost zimskog kaputa. Vibrantne forme uspevaju da uvuku posmatrača u svoj prostor i primoravaju ga da i sam porumeni, da viče, da dotakne i da se suoči sa oštrim uglovima od mekog štofa.

Nakon Novog Sada, Vibrantne forme putuju u Mađarsku i biće izložene u okviru međunarodnog sajma umetnosti Art Market Budapest, koji se održava od 5. do 9. oktobra 2022. godine kao deo projekta “Most Serbia”, u kome se, između ostalog, predstavljaju galerije iz Beograda, Novog Sada i Kragujevca.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure