„Nacija okupana krvlju“, najnovija knjiga Pola Ostera u izdanju Geopoetike bazirana na ličnom iskustvu, istražuje problem masovnih ubistva
„Nacija okupana krvlju“ naslov je najnovije knjige Pola Ostera u izdanju izdavačke kuće „Geopoetika“.
„Geopoetika“ je ekskluzivni izdavač dela Pola Ostera za srpski jezik, do sad je objavila desetak njegovih romana, a nedavno je obnovila ugovor za nova izdanja dva, ranije objavljena njegova romana.
Pol Oster (1947–2024) je jedan od vodećih savremenih američkih pisaca. Njegova dela su prevedena na više od 40 jezika, i deo je grupe najčitanijih pisaca na svetu.
Foto: APPol Oster
Slučaj je hteo da njegova knjiga „Nacija okupana krvlju“ bude objavljena nekako neposredno pred tragedije u Osnovnoj školi „Braća Ribnikar“ i u selima Dubona i Malo Orašje.
Naime, u „Naciji okupanoj krvlju“, Oster priča o odnosu Amerikanaca prema vatrenom oružju, pokušavajući da odgovori na pitanje zbog čega su Sjedinjene Države zemlja sa najvećim brojem masovnih ubistava.
Opisuje niz slučajeva, masovna ubistva u školama i tržnim centrima na primer, ne bi li došao do odgovora. Svaki navedeni tragični događaj ilustrovan je fotografijama Spensera Ostrandera, što izuzetno utiče na priču.
„Nacija okupana krvlju“ je esejistički tekst zasnovan i prožet memoarskom prozom. Jer Oster priča o ulozi koju je oružje igralo u istoriji, društvu i – njegovom životu. On priča o svom upoznavanju sa oružjem, od igračaka iz detinjstva do puške koju isprobava u letnjem kampu i dvocevke na farmi svog prijatelja, iz vremena kada je u trgovačkoj mornarici upoznao ljude sa juga i divio se njihovom bezobzirnom odnosu prema vatrenom oružju. Otkriva da je, iako u kući Osterovih nije bilo oružja, u porodičnoj istoriji postojalo značajno, iako retko pominjano ubistvo: njegova baka pucala je u njegovog dedu pred očima njihovog sina a njegovog strica.
Rešenje ovog problema, jedinstvenog za Sjedinjene Američke Države među razvijenim zemljama, smatra Oster, ne leži u zabrani proizvodnje i prodaje svih vrsta oružja – jer bi pokušaj da se to učini bio jednako nepraktičan i neefikasan kao i zabrana alkohola tokom prohibicije, koja je kriminalizovala obične ljude i stvorila unosno crno tržište.
Oster tvrdi da rešavanje problema ne počinje zakonodavstvo, već da zahteva mnogo temeljitiji i introspektivniji proces.
Predlaže sledeće: „Mir će izbiti, samo kada obe strane to žele, a da bi se to dogodilo, prvo bismo morali da sprovedemo iskreno, mučno ispitivanje ko smo i ko želimo da budemo kao narod koji ide u budućnost, što bi nužno moralo da počne iskrenim, mučnim ispitivanjem ko smo bili u prošlosti“, napisao je Pol Oster.
Knjiga ima samo 160 strana, i čita se u jednom dahu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
SNS traži da se područje obuhvaćeno lex specialisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...
U Indiji mi je pre neki dan prišla devojka koja je rekla da je imala utisak kao da gleda kroz prozor u neki njoj nepoznati svet koji joj je jako blizak. To je divno, jer shvatiš da ta priča, iako je vrlo balkanska, zapravo ima univerzalnu emociju. Ljudi se smeju na mestima za koja sam mislio da su samo meni smešna i koja sam pisao sebi za zabavu
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!