img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Opsesija slobodom

26. septembar 2012, 19:30 Ivan Milenković
Copied

Aleksandar Molnar, Rasprava o prosvetiteljstvu, liberalizmu i nacionalizmu u Prusiji, Institut za filozofiju i društvenu teoriju i Službeni glasnik, Beograd 2011.

Ako bismo potražili sažetu formulaciju koja bi, kao neka vrsta lozinke, okarakterisala delo Aleksandra Molnara, opsesija slobodom bi, verovatno, bio dobar izraz. Dobar, ali ne i dovoljan. Osim što je uzvišen, sloboda je i pogan pojam. Na listi od desetak najistaknutijih manijaka i masovnih ubica u istoriji, sa naglaskom na razigranom dvadesetom veku – pri čemu ne bi trebalo zanemariti skroman, ali zapažen doprinos Slobodana Miloševića – uočili bismo da su i oni bili opsednuti slobodom. Na svoj način, doduše. Bez dodatnih i vrlo preciznih određenja sloboda ostaje apstraktan i prazan pojam pogodan za sumanute projekte i čudovišna iživljavanja. Molnar je, zbog toga, u svojoj Raspravi o prosvetiteljstvu savršeno jasan: „Slobodna država nije nikakva garancija za to da će i njeni građani uživati svoju posebnu, individualnu i, zapravo, jedino relevantnu slobodu“ (str. 13). Deluje jednostavno, samorazumljivo, čak banalno – ali nije. Naprotiv. Zbog toga je potrebno ponoviti svojim rečima: jedina relevantna sloboda je sloboda pojedinca, a velike suverenističke priče o slobodi naroda, nacije, države, puka su tlapnja ukoliko je pojedinac u slobodnoj zemlji – rob. U atmosferi bujajućeg klerikalizma u Srbiji, u vrevi etno-nacionalnih, religijskih i kulturalnih fundamentalizama (što je, manje-više, isto) diljem naše planete, Molnarov projekat koji iznova promišlja temelje prosvetiteljstva ukazuje se kao osvežavajuća i dragocena oaza otpora sumračnim tendencijama.

Središnji problem političke teorije, sugeriše Molnar, bio bi ispitati uslove mogućnosti koegzistencije kolektivnog i individualnog oblika slobode na istom političkom prostoru. Strogo uzev, izvan uređene ljudske zajednice slobode nema, niti ju je bilo. Pustinjak kao osoba koja je izvan društva ne ulazi u razmatranje o slobodi. Ili, kako je to još Aristotel zgodno primetio, onaj ko ne pripada ljudskoj zajednici – ili je zver, ili je bog. Zato su filozofi i teoretičari politike odvajkada pokušavali da pronađu i utvrde temelje slobodne zajednice, ali su im se pojedinci, nekako, vazda gubili iz vidokruga. Jedna od najstarijih utemeljiteljskih ideja bila je um. Trebalo je, međutim, da prođe gotovo dve hiljade godina od otkrića uma da bi se, u doba prosvećenosti, počelo naslućivati kako on sam može biti izvor svetlosti, umesto da, kao Mesec, svetlost dobija sa strane: od boga ili prirode. S obzirom na takav sled stvari, Molnar, sa sebi svojstvenom nedvosmislenošću, određuje pravac svoga istraživanja: „U razumu su filozofi pronalazili svetlost koja je dolazila iz drugih izvora, te samim tim svetlost slobode nije mogla da dođe do izražaja. Moglo bi se zaoštreno tvrditi da svetlost slobode nije ni mogla intenzivno da zasja sve dok nisu zamračena dva ranija dominantna izvora svetlosti razuma: Bog i priroda“ (str. 14). (Valja skrenuti pažnju da Molnaru nije bitno razlikovanje uma i razuma, pa će „razum“ da upotrebljava i tamo gde je, sadržinski, reč o „umu“. ) U prvoj knjizi Rasprave o prosvetiteljstvu, liberalizmu i nacionalizmu u Prusiji Molnar pravi istraživački luk od Platona i srednjeg veka, preko rane modernosti do prosvetiteljstva (XVIII vek), da bi se u drugom tomu podrobno pozabavio aporijama vladavine prosvećenog pruskog apsolutiste Fridriha II.

U širokim potezima, ali i retkom lakoćom sažimanja velikih teorijsko-istorijskih formacija, Molnar ispisuje dinamičan tekst najviših akademskih standarda i snažnog autorskog pečata. On se ne krije iza kvazinaučne objektivnosti koja se iscrpljuje u bojažljivom i zamumuljenom jeziku koji dosadom ubija svaku želju da se tekst dočita do kraja, već u dinamična, ponekad i robustna izvođenja, Molnar umeće ironijske tonove i suzdržan humor (što je postupak koji je demonstrirao i u prethodnoj svojoj knjizi o Karlu Šmitu). Kada, recimo, govori o prelasku sa božijeg osvetljenja na lumen naturale, na prirodnu svetlost, autor će primetiti da prirodna svetlost, doduše, nije tako blistava kao božija, ali uspeva da osvetli „sve one stvorene stvari na kojima Tvorac nije ostavio pečat svoje iracionalne, ćudljive i emotivno labilne ličnosti“ (str. 22). Za onoga ko misli da je smrtna (smrtonosna) dosada svojstvo naučnog diskursa, ovo je mesto ogrešenje o naučne uzuse. But, who cares kada pred sobom ima ovakav tekst.

Prva sveska, dakle, kreće od Platona, prelazi na razlikovanje božije i prirodne svetlosti, zadržava se na poglavlju 21. Levijatana Tomasa Hobsa, brzo sažima iskustava prosvetiteljstva u holandskom, engleskom, američkom i francuskom političkom modelu, da bi se, u završnim poglavljima, usredsredio na Prusiju Fridriha II i tako pripremio ulaz u drugu svesku. Druga knjiga je posvećena aporijama vladavine Fridriha II. O kakvim je aporijama reč? Osim što je i sam izraz „prosvećeni apsolutizam“ aporija, svojevrsni oksimoron (kao da govorimo o drvenom gvožđu), Molnar ukazuje na tri protivrečna momenta Fridrihove vladavine: neuklopivost teorije i prakse, sukob stoičkog i epikurejskog shvatanja sveta, te napetost između prosvetiteljske filozofije i militarizma. Potkrepljeno desetinama detalja iz Fridrihovog života, ali i svom silom teorijske argumentacije, Molnar pokazuje u kakvom je razdoru sa samim sobom bio Fridrih II, monarh koji je na vlasti bio gotovo pola veka. Filozof i despot, umetnička duša i nemilosrdni ratnik, tanani gospodin i krvolok, sve to je, otprilike, u sebi spajao ovaj vladar koji je presudno oblikovao evropski politički krajolik XVIII veka. Molnara, razume se, ne zanima psihološki profil ovog čoveka, već učinci njegove vladavine, a naročito diskurzivni prosvetiteljski mehanizmi kojima je opravdavao svoje poteze. Recimo, kako spojiti zahtev za bezrezervnom žrtvom i borbu protiv fanatizma i praznoverja? Kako u istome održati surovu stegu kojom je držao narod u pokornosti i zahteve za kvalitetnim životom pojedinaca? Može li apsolutizam biti prosvećen? I da li „duh naroda“ znači išta više od mobilizatorskog, ratničkog pokliča? Kako ubeđeni antimakijavelista postaje uzor svakome makijavelizmu? Da li su, najzad, i u kojoj meri, ove užasne protivrečnosti delotvorne i danas? Na nekima od njih, dodajmo, počivaju stubovi i naše slobode.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure