img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Okean zvuka, Dejvid Tup

28. januar 2004, 23:49 Dragan Ambrozić
Copied

Umeće slušanja

Preveo: Relja Bobić (Beopolis, 2003)

Kad se knjiga Dejvida Tupa svojevremeno našla u Ostrvskim knjižarama (1995), nije naišla na neku široku euforiju – štaviše, bilo je potrebno godinu dana i više da bi knjiga polako počela da se probija iz uskih krugova posvećenih, mada je autor već odavno slovio za elitnog pripadnika britanske pop-inteligencije, iza koga je stao ozbiljan izdavač (Serpent’s Tail). Danas ona predstavlja nezaobilazan artefakt jedne nove muzičke potkulture, koja je bila u nastajanju tokom prošle decenije, kao knjiga-sažetak intelektualne klime unutar tadašnje pop-kulturne avangarde.

Knjiga Dejvida Tupa je – uhvativši duh vremena – otvorila mogućnost da se artikuliše jedan novi muzički pravac razmišljanja, makar koliko on izgledao efemeran i periferan. Tup je, naime, skupio iskustva koja su se vukla po obodima pop muzike od kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih, odnosno od momenta kad je prvi put moderna seriozna muzika, kao i minimalna, konkretna i eletroaksutična, našla uporište u pop kulturi, kroz fantazmagorična izdanja raznih kontrakulturnih izdavačkih kuća. Još od vremena Brajana Ina i njegovih inovativnih radova koje je nazvao „ambijentalnom“ muzikom, ovaj novi koncept slušanja postao je jedna od alternativnih paradigmi nečega što se – paradoksalno – i dalje smatralo popularnom muzikom i „masovnom“ kulturom.

Novi koncept slušanja, za koji Tup primećuje da je sasvim razumljiv kulturama Azije i Afrike, ali težak za Evropljane i Amerikance, svesno poništava razliku između zvukova i muzike. Ovde se hoće reći da zvukovi slučajno nastali u prirodi imaju vrednost doživljaja koja ni po čemu ne zaostaje za nekim strogo sagrađenim muzičkim delom. Ovo fundamentalno oslobađanje muzike kao kreativnog procesa, da bi se ona otresla svih u međuvremenu naraslih stega, sredinom devedesetih bilo je zahtev dana briljantne mlade generacije muzičara na elektronskim instrumentima (koji su konačno postali jeftini i dostupni svakom), za koje je kompjuter bio električna gitara novog doba. U novom svetu digitalizovanog procesa stvaranja muzike postalo je najvažnije umeti slušati zvukove, a ne graditi strukturu pesme kao što se to nekad radilo – programi kao što je q–base, i tako su sadržavali svu mudrost nekadašnjih kompozitora u par komandi, omogućavajući svakom operateru da sklepa kompoziciju.

Okean zvuka je početna tačka te estetike, ovekovečene kasnije u novim podžanrovima od postroka, preko nove ambijentalne muzike do glitch-housea, i bogato istražena u časopisu „The Wire“. Da se ne bi služio samo starim citatima svog prijatelja Brajana Ina, Tup kreće na hipertekstualno putovanje, koje ga vodi kroz intervjue, anegdote, esejističke pasaže kroz vreme i prostor. Od amazonske džungle do Japana, preko free jazza i duba, pa unazad do Erika Satija i Debisija, on pažljivo crta kartu inspiracija jednog muzičkog sveta u nastajanju, pretvarajući u nove kulturne ikone Lija Skreča Perija, Sun Ra, Kinga Tabija, Orneta Kolemana, Augustusa Pabla, Džona Koltrejna. Sve njegove priče, svi komadi knjige, u suštini su posvećeni slušanju muzike, osluškivanju u potrazi za sveprožimućim zvučnim iskustvom, za muzikom koja se ne mora čuti da bi se doživela.

Knjiga sa ovakvim konceptom bez sumnje se veoma lako mogla izroditi u šarlatanski proizvod, ali ju je od takve zlehude sudbine spasao jedan ključan detalj – nju je, naime, napisao muzičar. Ništa u Okeanu zvuka nije zabeleženo, a da pre toga nije bilo već proživljeno iskustvo jednog umetnika u potrazi za svojom muzikom. Tup je rođen 1949, i njegovo sviračko iskustvo u ritam i bluz bendovima šezdesetih godina brzo se pretopilo u kreativan rad na osvetljavanju rok koncerata, a ovo u saradnju sa avangardnim muzičarima tadašnje britanske scene, na kraju i sa Brajanom Inom (za čiju je etiketu Obscure objavio prve albume još sredinom sedamdesetih, u vreme kad su ideje koje će dovesti do „ambijentalne“ muzike bile samo neobavezan razgovor preko popodnevnog čaja). U spisateljstvo je upao sasvim slučajno – vođen istraživačkim instinktom i tragajući za novim, uzbudljivim muzičkim jezikom, zaputio se početkom osamdesetih u SAD, gde je iz serije intervjua sa originalnom generacijom rap izvođača uobličio jednu od najboljih knjiga o hip hop kulturi ikada – Rap Attack (1984; treće, dopunjeno izdanje 2000). Potom su usledile kolumne u „The Faceu“ i „Guardianu“, veliki broj eseja i kritika po dnevnoj i muzičkoj štampi, predavanja i izložbe, da bi Okean zvuka nastao kao deo procesa vraćanja svojim pravim uzorima i inspiracijama, putovanje jednog muzičara ka sebi i njegova pisana potraga za čistim doživljajem muzike.

Samo taj iskreni kreativni impuls i okrenutost ka svom doživljaju sprečavaju ovu knjigu da se pretvori u otužnu kontemplativnu foliranciju – umesto toga i zahvaljujući činjenici da ju je sastavio umetnik kao neku vrstu svoje muzičke ispovesti, ona nadrasta svoju početnu inspiraciju i postaje ključna za shvatanje pomenutog duha vremena. Savremeni muzičar živi i radi isključivo u samoći studija, i u procesu donošenja odluka koje uobličavaju njegovu muziku njemu je jedini vodič slušanje zvukova koje je proizveo. Savremeni slušalac takođe je u situaciji da popularnu muziku sluša sam, čak i kad je u gomili, jer ga ništa više u njoj ne navodi na društvenu komunikaciju – da bi prepoznao muzički doživljaj, on može da se osloni samo na sebe. Tupova knjiga je proglas novog doba u kome svako mora da nađe muziku u sebi, ili da pristane zauvek samo na ono servirano.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure