img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju – Baren van der Hejden, ambasador Holandije

Nova saradnja

19. april 2006, 19:12 Ivana Milanović Hrašovec
Copied

"Srbija i Crna Gora su, kao što znamo, prošle kroz veoma težak period i za to vreme su kulturna razmena i saradnja bile na veoma niskom nivou. Na sreću, stvari se sada polako menjaju", kaže u razgovoru za "Vreme" holandski ambasador Van der Hejden

Gostovanje Holandskog plesnog teatra (Netherlands Dance Theater – NDT), kojim će 20. aprila ovogodišnji Beogradski festival igre biti završen, i za našu javnost i za nosioce kulturne saradnje između dve zemlje jeste događaj najvišeg ranga. Iako veoma ponosni na predstavljanje svetski renomirane umetničke igre beogradskoj publici, u ambasadi Holandije ističu da je dijalog u oblasti kulture u mnogim segmentima još od ranije započet i da je već dostigao visok nivo. O uslovima kulturne razmene, o prethodnoj i budućoj saradnji razgovaramo s holandskim ambasadorom Barenom van der Hejdenom.

„VREME„: Kulturna saradnja između dve zemlje uvek je važila za logičan nastavak već ostvarenih njihovih političkih i ekonomskih veza. Možemo li reći da su se danas stvari promenile, odnosno da je kulturno povezivanje postalo prioritet sam po sebi? U tom smislu, kako biste ocenili približavanje kultura Holandije i Srbije i Crne Gore?

VAN DER HEJDEN: Kulturna saradnja, po mom mišljenju, nije samo logičan nastavak već postignutih političkih i ekonomskih odnosa. Ona može da se razvija paralelno s drugim oblicima saradnje, što se obično i događa. Nije reč toliko o političkoj saradnji, već o političkoj stabilnosti koja omogućava razvoj kulturne i ekonomske saradnje. Srbija i Crna Gora su, kao što znamo, prošle kroz veoma težak period i za to vreme su kulturna razmena i saradnja bile na veoma niskom nivou. Na sreću, stvari se sada polako menjaju. Lično, veoma sam zadovoljan zbog tih promena i podržavam ih, jer vidim kako mnogi ljudi u Srbiji i Crnoj Gori uživaju u novim i različitim stvarima koje donosimo iz Holandije.

Gostovanje Holandskog plesnog teatra na Beogradskom festivalu igre za nas je prvoklasan kulturni događaj. Smatrate li da bi ovo gostovanje moglo biti prekretnica ka još višem nivou kulturne razmene između Holandije i Srbije i Crne Gore?

Iz predstave Sleepless Holandskog plesnog teatra

Predstavljanje Holandskog plesnog teatra je zaista prvorazredan kulturni događaj i veoma sam ponosan što smo konačno bili u mogućnosti da pomognemo Beogradski festival igre i dovedemo ovu poznatu trupu u Beograd. NDT je inovativan i voli da eksperimentiše. Sastoji se od 16 mladih izvanrednih igrača sa klasičnim baletskim obrazovanjem, koji su veoma precizno izabrani iz celog sveta i koji izvode dela svetski poznatih koreografa, kao što su Kilijan, Lajtfut, Leon i Naharin. Svakako da se nadam da će ovo gostovanje još više uzdignuti kulturnu saradnju koja je, inače, već sada na visokom nivou.

Ambasada Holandije u svom planu kulturnih aktivnosti za 2006. godinu na prvo mesto stavlja savremeni ples. Da li to znači da ova umetnost postaje okosnica kulturnog dijaloga između Holandije i SCG, i u kom odnosu je ples s ostalim planiranim kulturnim aktivnostima?

Ambasada Holandije u Beogradu nastojala je da razvije širok spektar kulturne razmene između Srbije i Crne Gore i Holandije. Prilično smo se angažovali i u iznalaženju finansijskih izvora, donatora, kao što su to, u slučaju NDT-a, Hajneken i Prokredit banka. Isto tako, pomogli smo i organizovali veoma atraktivne događaje, kao što su koncerti Lore Figi, Slobodana Trkulje i Balkanpolisa, Rozenberg trija (na Art gitar festivalu) i evo sada NDT-a. Uradili smo i druge stvari. Prvi put smo učestvovali na beogradskom Sajmu knjiga, kao i u Beogradskoj nedelji dizajna. U svakom godišnjem dobu organizovali smo koncerte kamerne muzike s mladim izvođačima iz obe zemlje, kao i filmske festivale. Pomogli smo izložbe holandskog slikarstva i umetničkih radova u Narodnom muzeju i Muzeju savremene umetnosti, a Narodni muzej je imao veoma uspešnu izložbu u Muzeju grada Haga. Nadamo se da će se ovako i nastaviti.

Dvosmeran put informacija pretpostavka je kulturne razmene. Koje grane kulture i umetnosti, koji projekti, pojedinci, po vašem mišljenju, mogu najbolje predstaviti kulturu ove zemlje i najviše zainteresovati holandsku publiku?

Ja sam ambasador u godinama i više volim tradicionalnu umetnost Srbije i Crne Gore, ali imam posvećen, entuzijastičan, okrenut ka kulturi, tim mladih ljudi koji budno prati savremene trendove. Moja supruga i ja, na primer, uživamo da idemo na Kolarac i slušamo ozbiljnu muziku za koju vi imate izvanredne izvođače, kao što su Vladimir Milošević, Roman Simović, Stefan Milenković i Nemanja Radulović, da pomenem samo neke. Oni su već osvojili svet ili će ga uskoro osvojiti. Takođe, imate veoma talentovane izvođače u drugim oblastima, kao što je na primer ansambl Kolo, u čijoj igri uvek uživam jer zrači optimizmom i radošću. Tu su i braća Teofilović, kojima se veoma divim i koji bi sigurno impresionirali stranu publiku svojim tradicionalnim pesmama. Međutim, uvek postoji opasnost u nabrajanju samo nekih izvođača, zato što ostali koji takođe zaslužuju da budu pomenuti ostaju po strani, bilo da su muzičari, pisci, igrači, slikari, režiseri ili vajari. Ovde ima mnogo talentovanih ljudi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

03.mart 2026. Sonja Ćirić

Ko je korisnik parcele na kojoj će biti rekonstruisana zgrada Narodne biblioteke

Najava ministra Nikole Selakovića da će na Kosančićevom vencu biti rekonstruisana uništena zgrada Narodne biblioteke, podsetila je na staro pitanje o korisniku te parcele

Raspodela budžeta

03.mart 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture: Za Hilandar novih 138,5 miliona dinara

Za ovogodišnje radove na manastiru Hilandar, Ministarstvo kulture će odvojiti 138,5 miliona dinara, a zatim i još koliko bude trebalo za početak radova na depou

Preporuka

02.mart 2026. Prof. dr Vladica Ristić

Neki novi i mladi „Karmen“ i „Bolero“

Baletsko veče „Karmen Svita – Bolero“ u koreografiji Aleksandra Ilića podseća da balet nije samo repertoarska obaveza, već živ organizam koji se preispituje kroz nove generacije igrača

Prestonica kulture

02.mart 2026. S. Ć.

Zrenjanin: Obećanja i planovi bez zakonskog pokrića

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura je najavio da će u zgradi Doma sindikata biti održana izložba o Dragiši Brašovanu, kruna programa Prestonice kulture, iako o tome nije pitao korisnika zgrade

Nagrada

01.mart 2026. S. Ć.

Radmila Stanković: Nema te vlasti koja će kulturi nametnuti svoje obrasce

Vlast štancuje kulturu po svojoj meri. Teško umetniku koji ne može da se sabije u taj kalup - rekla je Radmila Stanković ovogodišnja dobitnica nagrade Fondacije Tanja Petrović

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure