Oko 150 muzeja u Srbiji danas obeležava svoj dan, a oni u Beogradu, kao i u 120 gradova sveta, i Noć muzeja kad je muzejska ponuda drugačija i atraktivnija nego ostalih dana i kad je ulaz besplatan
Svakog 18. maja obeležavaju se dva muzejska praznika – Međunarodni dan muzeja i Evropska noć muzeja. Noć muzeja je jedinstven kulturni spektakl u više od 120 gradova sveta, među kojima je od 2005. godine i Beograd.
U Srbiji postoji 150 muzeja i većina će se uključiti u današnju manifestaciju. Kao što je poznato, ulaz u sve muzeje je besplatan.
U Beogradu, Narodni muzej će pokazati najstariju rukopisnu srpsku knjigu, Miroslavljevo jevanđelje, koje se čuva u specijalnoj komori na prvom spratu muzeja. Miroslavljevo jevanđelje dve godine nije bilo dostupno javnosti, biće dostupno javnosti samo danas, pa se zato ovaj deo današnje Noći muzeja smatra najekskluzivnijim.
Osim Miroslavljevog jevanđelja, zbog Noći muzeja u Narodnom muzeja ima i drugih programa i atrakcija, a pore svega stručna vođenja kroz muzejske kolekcije od praistorije do modernog dobra u duhu teme ovogodišnje Noći muzeja u Srbiji „Muzeji kao mesta za obrazovanje i istraživanje“.
Etnografski muzej
U Etnografskom muzeju, koji će biti otvoren do jedan posle ponoći, posetioci će se igrati žmurke. „„Ali ne skrivaju se posetioci, već su skriveni predmeti koje posetioci traže na osnovu fotografija koje će dobiti na ulazu u muzej. Pronalaženje svakog zadatog predmeta se dokumentuje fotografisanjem mobilnim telefonom. Prema broju pronađenih predmeta, sledi i lepa nagrada“, poručili su iz ovog muzeja.
U Novom Sadu, u Galeriji Matice Srpske Noć muzeja su započeli već pre podne i za svaki sat otganizovali zaista znimljive programe. Od večernjih, izdvajamo otkrivanje svečanih salona Teodora Pavlovića koji je bio sekretar Matice polovinom 19. veka, i „Priču o šampanjcu“ ispirisanu aktuelnom izložbom „Inspirisani Francuskom“.
Paraćinci će prvi put imati priliku da prošetaju Paraćinom iz tridesetih godina dvadesetog veka, zahvaljujući projektu „Paraćin čaršija“. Kroz virtualnu stvarnost kreiranu putem uređaja koji to omogućavaju, za sugrađane stari Paraćin će oživeti jer projekat omogućava neposrednu vizualizaciju prošlosti – ističu u Zavičajnom muzeju.
I Kragujevačka biblioteka „Vuk Kradžić“ nudi virtuelnu šetnju kroz svoje izložbe o knjaževsko-srpskoj knjigopečatnji u Kragujevcu, o Jovanu Đ.Mirkoviću muzičkom pedagogu, bibliotekaru, zadužbinaru, i o Zariji D. Vukićeviću diplomati, književniku i bibliotekaru.
U Kraljevu, u Galeriji Narodnog muzeja, odlučili su se za temu „In vino veritas“. U saradnji sa ovdašnjim Muzejom slatka – kućom Cvetića, posetiocima će ponuditi astroheritološku priču o vinu i vinarstvu u srpskoj kulturi, obuhvatajući širok narativ od antičkog vremena do 20. veka.
Vino će biti tema i Muzeja vinarstva i vinogradarstva u Aleksandrovcu kroz prezentacije istorije ove privredne grane u Župi, izložbu i projekciju dokumentarnog filma „Darovi Župe aleksandrovačke“.
I, tako redom, gotovo u svakom od 150 muzeja Srbije, zbog Noći muzeja biće nešto zanimljivo i neponovljvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Da li bi ste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!