
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode

Oko 150 muzeja u Srbiji danas obeležava svoj dan, a oni u Beogradu, kao i u 120 gradova sveta, i Noć muzeja kad je muzejska ponuda drugačija i atraktivnija nego ostalih dana i kad je ulaz besplatan
Svakog 18. maja obeležavaju se dva muzejska praznika – Međunarodni dan muzeja i Evropska noć muzeja. Noć muzeja je jedinstven kulturni spektakl u više od 120 gradova sveta, među kojima je od 2005. godine i Beograd.
U Srbiji postoji 150 muzeja i većina će se uključiti u današnju manifestaciju. Kao što je poznato, ulaz u sve muzeje je besplatan.
U Beogradu, Narodni muzej će pokazati najstariju rukopisnu srpsku knjigu, Miroslavljevo jevanđelje, koje se čuva u specijalnoj komori na prvom spratu muzeja. Miroslavljevo jevanđelje dve godine nije bilo dostupno javnosti, biće dostupno javnosti samo danas, pa se zato ovaj deo današnje Noći muzeja smatra najekskluzivnijim.
Osim Miroslavljevog jevanđelja, zbog Noći muzeja u Narodnom muzeja ima i drugih programa i atrakcija, a pore svega stručna vođenja kroz muzejske kolekcije od praistorije do modernog dobra u duhu teme ovogodišnje Noći muzeja u Srbiji „Muzeji kao mesta za obrazovanje i istraživanje“.

U Etnografskom muzeju, koji će biti otvoren do jedan posle ponoći, posetioci će se igrati žmurke. „„Ali ne skrivaju se posetioci, već su skriveni predmeti koje posetioci traže na osnovu fotografija koje će dobiti na ulazu u muzej. Pronalaženje svakog zadatog predmeta se dokumentuje fotografisanjem mobilnim telefonom. Prema broju pronađenih predmeta, sledi i lepa nagrada“, poručili su iz ovog muzeja.
U Novom Sadu, u Galeriji Matice Srpske Noć muzeja su započeli već pre podne i za svaki sat otganizovali zaista znimljive programe. Od večernjih, izdvajamo otkrivanje svečanih salona Teodora Pavlovića koji je bio sekretar Matice polovinom 19. veka, i „Priču o šampanjcu“ ispirisanu aktuelnom izložbom „Inspirisani Francuskom“.
Paraćinci će prvi put imati priliku da prošetaju Paraćinom iz tridesetih godina dvadesetog veka, zahvaljujući projektu „Paraćin čaršija“. Kroz virtualnu stvarnost kreiranu putem uređaja koji to omogućavaju, za sugrađane stari Paraćin će oživeti jer projekat omogućava neposrednu vizualizaciju prošlosti – ističu u Zavičajnom muzeju.
I Kragujevačka biblioteka „Vuk Kradžić“ nudi virtuelnu šetnju kroz svoje izložbe o knjaževsko-srpskoj knjigopečatnji u Kragujevcu, o Jovanu Đ.Mirkoviću muzičkom pedagogu, bibliotekaru, zadužbinaru, i o Zariji D. Vukićeviću diplomati, književniku i bibliotekaru.
U Kraljevu, u Galeriji Narodnog muzeja, odlučili su se za temu „In vino veritas“. U saradnji sa ovdašnjim Muzejom slatka – kućom Cvetića, posetiocima će ponuditi astroheritološku priču o vinu i vinarstvu u srpskoj kulturi, obuhvatajući širok narativ od antičkog vremena do 20. veka.
Vino će biti tema i Muzeja vinarstva i vinogradarstva u Aleksandrovcu kroz prezentacije istorije ove privredne grane u Župi, izložbu i projekciju dokumentarnog filma „Darovi Župe aleksandrovačke“.
I, tako redom, gotovo u svakom od 150 muzeja Srbije, zbog Noći muzeja biće nešto zanimljivo i neponovljvo.

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve