

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




U ponedeljak 30. avgusta Srbija će postati velika berza. Bilo bi lepo da tačno u 9.30h nadležni ministar udari u nekakav gong (i dva bonga) i tako simbolično počne trgovina akcijama Naftne industrije Srbije. Naši punoletni građani (u daljem tekstu akcionari), koji su onomad dobili po 5 (pet) akcija, moći će da izdaju nalog za njihovu prodaju. Zahvaljujući televiziji, gledaćemo direktne prenose iz filijala Pošta Srbije, gde se očekuju kilometarski redovi. Inicijalna cena je 505 dinara (sa crtom) po akciji, a tokom prvog dana cena će moći da ide od minus dvadeset odsto (404 dinara) do najviše 300 odsto, odnosno 2020 dinara. U Pošti je izdavanje naloga besplatno, a ako imate brokera, tada njemu plaćate naknadu po tarifniku (nova srpska lepa reč). Trgovina će trajati do 13h kada bi nekako pomenuti gong ponovo grunuo, a dnevni izveštaji objavljivaće se oko 15h. U starim filmovima tu je bila telegrafska traka, danas imamo kompjutere, a ne bi bilo loše da na gradskim trgovima imamo velike ekrane sa neprekidnim izveštajima. Procenjuje se da u Srbiji ima 4,8 miliona akcionara, pa ponesite samo ličnu kartu, svoju ili onoga čijim akcijama trgujete, uz punomoć (u narodu se koriste izrazi ponemoć, punemoć) koja je overena u sudu. Ovo valjda važi i za slučaj (daleko bilo) da je akcionar/ka pokojni, odnosno da nisu živi dočekali dividendu.
Na svakom šalteru će akcionare čekati sledeća i nepromenjiva Procedura:
Procedura na šalteru počinje tako što službenik pošte prvo proverava podatke preko matičnog broja. Zatim će pitati građanina o broju akcija koje želi da proda i koja je minimalna cena ispod koje neće ići. Nakon toga sledi pitanje o broju računa u banci na koji će biti uplaćen novac od prodaje. Na kraju će uslediti potpisivanje naloga za prodaju. Ugovor se štampa u dva primerka. Time se završava procedura prijave na šalteru i počinje slatko iščekivanje love!
Zašto mi niko ne nudi opciju – kupovine? Možda bih kao patriota pokušao da NIS što većim delom sačuvam u Srbiji i umesto Rusa ponudim, recimo, 506 dinara? Zašto se od naših akcionara apriori očekuje da teže brzoj zaradi, odmah, umesto da čekaju, kupuju, pa kasnije bolje zarade? Pitam se takođe kako će televizije medijski pratiti ovu socijalno-ekonomsku papazjaniju, odnosno da li će (a sigurno će) neka reporterka mrtva ozbiljna startovati bake i deke u redu sa pitanjima u stilu – koliko ćete tražiti para po akciji, ili šta ćete uraditi sa dobijenim novcem. Verujem da se ni ozbiljni brokeri ne osećaju prijatno, jer je njihova uloga ovde potpuno obesmišljena i diskreditovana. Kako bi se osećao vrhunski ekonomski stručnjak, ukoliko shvati da njegov posao u Srbiji radi šalterska službenica u pošti? Molim vas, gajim izuzetno poštovanje za sve šalterske službenike i službenice, oni i one trpe frustracije celog našeg društva, ali ni njima niko nije rekao da će postati deo Velike Berze. Ključni trenutak u Pošti nastupiće kada većina građana shvati da na šalteru neće dobiti pare na ruke, već da službenici mora da saopšti svoju cenu za akcije. Kao orijentir, na izlogu će stajati cena od prethodnog dana. E, tu počinje jedina tačka naše akcionarske slobode! Službenicima je ovih dana zabranjeno da građanima na bilo kakav način sugerišu cenu, pretpostavljam da se time ide na famoznih 505 dinara (toliko će, cenim, davati Rusi). Dragi akcionari, nema vikanja i dovikivanja, nema licitiranja, ne zaboravite da smo u naftnom biznisu, pa dozvolite sebi da bar sa 5 (pet) akcija budete šeik, ruski tajkun ili teksaski naftni magnat. Teoretski, ukoliko svi roknemo cifru, pa umesto 505 počnemo sa 2020, ili 202.020 dinara, ajde da vidimo šta će da se desi. Znači, narode, idemo kontra od Grand licitacije, tamo ste za kola davali najmanju jedinstvenu ponudu, sad nam je cilj što veća zarada. Već naslućujem potencijalne razlike u ceni shodno regionu, jer na jugu i ovih 505 dinara ljudima nešto znači. Ne brinite, saznaćemo gde su građani (pardon, akcionari) alavi, gde su skromniji, a gde je po onoj daj šta daš. Ipak, ovde se radi o omiljenoj srpskoj disciplini koju smo vežbali decenijama – manipulisanju lovom koju realno nemamo. Znate ono kada vam komšija kaže da je glupo da kupite kola od osam hiljada evra, jer dodate još dve hiljade pa kupite neka mnogo bolja. Divan savet, al’ ja nemam ni onih prvih osam hiljada. Ova nacionalna berzanska transakcija otkriće dakle ne samo koliko nam je očajnčki potrebna lova, već i koliko su nam se smanjile aspiracije, da ne kažem snovi.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve