

Biografije
Protivrečnost kao način postojanja
Klementina Suhanov, Gombrovič. Ja, genije;
s poljskog prevela Milica Markić, Službeni glasnik, Beograd, 2025




„Ovo je jedna od najtužnijih godina u mom, i u životima mnogih od nas. Na žalost, okolnosti u kojima smo i dešavanja iz ove, imaće svoj rep i u dolazećim godinama”, rekao je u intervjuu za dnevni list „Danas” glumac Nikola Kojo
Svih ovih turobnih decenija jedan od najpopularnijih glumaca ostao je naš dobri duh, onaj retki, preostali građanski svetionik koji svedoči da Beograd nije izumrla metropola, da ovde još ima morala, hrabosti, dostojanstva i gospodstva.
U intervjuu za „Danas” glumac Nikola Kojo govori o godini koja je za nama i studentskoj pobuni, moralnoj obavezi svih građana da pomognu mladim ljudima da se izbore za bolju zemlju i bolji život.
„Ovo je jedna od najtužnijih godina u mom, i u životima mnogih od nas. Na žalost, okolnosti u kojima smo i dešavanja iz ove, imaće svoj rep i u dolazećim godinama”, rekao je Kojo.
Na pitanje novinarke „Danasa” da je mnoge tragične naprednjačke afere ovih godina pojela paučina, koliko je vlast sada zatečena što su se studentska pobuna, blokade fakulteta i akcija „Zastani Srbijo“ oteli kontroli i ne može da ih zaustavi?
Kojo odgovara: „Zatečena je. Zaigrali su se. Dugo su jahali na talasu diktature kojoj je pružan neznatan otpor. Osladilo im se. Uljuljkali se. Mislili su da će kidnapovanjem medija, pravosuđa, poluga vlasti, pravljenjem lažnih opozicionara i ostalih okupatorskih poteza zauvek vladati. To je opet danak kupovine diploma, neučenja istorije i narodnih poslovica („Ničija do zore“ i sl.), kao i nesagledavanja ubrzanja planetarnih događanja. Nisu grejali klupu, i sad im kvare planove ovi što jesu”.
„Ovi mladi ljudi ne mrze”
Po čemu se, recimo, studentska pobuna trenutno razlikuje od studentskih protesta neke naše generacije 1996/97? Kojo kaže da je to nesutrašivost, rešenost i istrajnost.
„Oni ne pamte ratove. Oni ne mrze. Njih ne možete da nahuškate da broje krvna zrnca. Više veruju u Deda Mraza nego da Hrvatske tajne službe ruše predsednika. Oni se druže i komuniciraju sa celim svetom. Oni su generacija otvorenog uma. I ono najgenijalnije i najtužnije: Oni samo traže da institucije rade svoj posao! Ništa više! To je nešto na šta diktator nema odgovor i, zato je to siguran put do uspeha. Mene je sramota divljenju ovom zahtevu, u sred XXI veka, u sred Evrope.”
Izvor: Danas


Klementina Suhanov, Gombrovič. Ja, genije;
s poljskog prevela Milica Markić, Službeni glasnik, Beograd, 2025


Nezaborav(lje)na hebrejska i jidiš književnost,
odabrala i priredila Laila Šprajc, Židovska općina, Zagreb, 2025


Danas su zahtevi za normalnošću postali složeniji nego ikada. Treba biti uspešan, ali ne opsednut uspehom. Ambiciozan, ali ne iscrpljen. Emotivan, ali stabilan. Autentičan, ali društveno prilagođen. Informisan, ali ne uznemiren. Politički odgovoran, ali ne previše političan. Zdrav, negovan, produktivan, zaljubljen, seksualno ispunjen, finansijski siguran, psihološki osvešćen i, po mogućnosti, opušten. Zato normalnost sve više liči na posao sa punim radnim vremenom




Čim je Udruženje filmskih glumaca Srbije objavilo da organizuje Niški filmski festival, odmah je to isto uradio i Grad Niš. Glumački festival je spreman, a Gradski za sad ima samo gosta Žan-Klod van Dama
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve