Premijera Pozorišta mladih „Hajduci“ postavlja razna pitanja koja se odnose na nepremostive razlike između sadašnje i Nušićeve generacije, pa i - da li smo stvorili svet u kome mladi ne pronalaze vrednosti zajedništva i solidarnosti
Gde smo kao društvo pogrešili, jedno je od pitanja predstave „Hajduci“ koja će premijerno biti odigrana u petak u Pozorištu mladih u Novom Sadu.
U njoj će, neki novi, potpuno drugačiji – skibidi „Hajduci“, od onih o kojima je pisao Branislav Nušić u istoimenom romanu, pokazati nepremostive razlike između njihove i Nušićeve generacije. (Skibidi u prevodu na jezik starijih: vrlo širok pojam, od nečega baš lošeg i bez veze, do toga da je nešto kul.)
„Naša priča smeštena je u jednu školu, suočenu sa ozbiljnim problemom vršnjačkog nasilja“, kazala je Olja Đorđević koja je adaptirala i režirala predstavu po motivima Nušićevih „Hajduka“.
Šta znači biti hajduk
„Rad na predstavi postavlja pitanje: šta znači biti ’hajduk’ u današnjem svetu? Nušićevi hajduci su bili nestašni dečaci, simbol bezbrižnosti, drugarstva i mladalačkog prkosa. S druge strane, današnja deca često žive pod pritiskom društva, tehnologije, pa čak i sopstvenih vršnjaka. Njihova ’hajdučija’ često se ispoljava kroz bes, otuđenost ili nasilje, a ponekad i kroz borbu za mesto u svetu koji im nije pružio sigurne temelje“, objasnila je Olja Đorđević.
Foto: S.DoroškiUroš Lazović u „Hajducima“
Da li smo stvorili svet u kome mladi ne pronalaze vrednosti zajedništva i solidarnosti? Pozivamo vas da pogledate ovu priču kroz oči današnje dece i zapitate se – kuda idu nove generacije? Hoće li pronaći svoj put u ovom haotičnom svetu? Na nama odraslima je da im ponudimo odgovore, ili makar podršku u traženju.
U predstavi igraju Slavica Vučetić, Marija Radovanov, Neda Danilović, Jelica Gligorin, Ivan Đurić, Saša Latinović, Slobodan Ninković, Aleksa Ilić, Aleksandar Milković i Uroš Lazović.
Aleksandar Milković kaže da je njegov lik Čeda Brba „tinejdžer koji svoje mesto vođe u grupi zaslužuje materijalnim statusom svojih roditelja, velikim brojem pratilaca na društvenim mrežama i trendu da se bude popularan. Iako ovaj opis deluje da nema veze s Nušićem, ovaj lik je – suštinski – isti: on je kukavica koja koristi druge da bi bio glavni. Naša publika treba da prepozna model ponašanja koji je uvek isti.”
Očima današnje dece
Slavica Vučetić igra nastavnicu Biljanu Ogrizović, koja je, „sticajem okolnosti, primorana da s grupom đaka napravi predstavu ’Hajduci’, kao vrstu kazneno-popravne mere zbog nasilja u kojem su đaci učestvovali. Ova pozicija dovodi nastavnicu u niz komičnih situacija koje vremenom postaju sve ozbiljnije. Kroz njen lik, požrtvovanost, strpljenje, kompromise koje je prinuđena da napravi, kao i mnogi prosvetni radnici današnjice, postavljamo pitanje koje su granice ljudske trpeljivosti i dostojanstva. Koliko treba da gaziš jedno čestito i vaspitano ljudsko biće, stručnog i posvećenog čoveka da bi mu smrvio i trunku dostojanstva i naterao ga da digne ruke od svega. Biljana Ogrizović ne diže ruke, to jest, ne odustaje od svojih načela i uverenja, ona odlazi. Kao što odlaze mnogi kvalitetni (mladi) ljudi. I kao što će odlaziti, ukoliko kao društvo ne stanemo na put korupciji, kiču i nemoralu.”
Slavica Vučetić u „Hajducima“
Rediteljka Olja Đorđević najavljuje da ova predstava pita „da li smo stvorili svet u kome mladi ne pronalaze vrednosti zajedništva i solidarnosti?“ i poziva publiku „da pogleda ovu priču kroz oči današnje dece i zapita se – kuda idu nove generacije? Hoće li pronaći svoj put u ovom haotičnom svetu? Na nama odraslima je da im ponudimo odgovore, ili makar podršku u traženju.”
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iako mandat Svetislava Goncića na čelu nacionalnog teatra traje do decembra 2026, upravnik Narodnog pozorišta je iz ličnih i porodičnih razloga odlučio da se povuče i 5. jula ode u penziju
U 76. godini života, na nepodnošljivih 36 stepeni, puna tri sata je The Boss do poslednjeg atoma snage isterivao svoje. Kao i uvek, publici je dao baš sve - litre znoja, 28 pesama, nekoliko važnih poruka, podsticaj, ohrabrenje i veče za pamćenje
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!