img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Nekada svoji, a sada svačiji

15. јун 2022, 19:58 Zoran Janković
foto: promo
Hustle
Copied

Kada indi autori (s)krenu u mejnstrim, stvari mogu da krenu po zlu... Ali, ni to nije nužno

Nedavno je upućeni filmski portal objavio članak kojim se najavljuje da je u fazi razvoja nova varijacija na serijal Kralj škorpiona, sada pod producentskom i kreativnom paskom prvobitne zvezde tog filma (Dvejna Džonsona), koji je u ovih dvadesetak godina postao važna stavka u Holivudu. Naslov tog teksta prilično je vickast i promućuran – on glasi “The prequel spinoff to the sequel of a remake (that’s getting rebooted) brings the cheese to streaming.” (U slobodnom prevodu – “Prednastavak spinofa nastavka rimejka / kome uskoro sledi ribut / novi prepravak / povratak na startnu poziciju / stiže u striming-ponudu.”) Naravno, da bi se razumelo producentsko zamešateljstvo, ovde je potrebno temeljnije poznavanje novije holivudske terminologije u toj beskrajnoj misiji ceđenja suve drenovine, a sa ciljem boja protiv kao tuč teške i očigledne bezidejnosti, ali u ovom dvojnom prikazu neka nam ova crtica posluži ponajpre kao prag i okvir za priču o suštinskim teškoćama čak i privida autorstva pri tamošnjem stanju stvari. Naime, prošle sedmice premijere su doživela dva ostvarenja osetnih prikazivačkih apetita, a oba filma potpisuju reditelji koje je Holivud brzo regrutovao iz redova perjanica i novih imena američkog indie (nezavisnog) filma, mahom ne samo asocijativno, nego i konkretno vezanih za tamošnje festivalske sigurne luke upravo takvih pristupa– festivale Sandens, SXSW, Trajbeka…

ZDRAVA I PRAVA KONFEKCIJA

Krenimo hronološki – pred publiku (zapravo, preplatnike) Netfliksa prošle sedmice stigla je sportska drama kratko naslovljena Hustle, a koju u rediteljskom smislu potpisuje Džeremaja Zager. On je pre nekoliko godina očarao mnoge svojim izvanrednim filmom We The Animals, u kome je virtuozno spojio naturalistički prosede i snolike ukrase, a da je krajnji rezultat bila i skladna i osobena, pritom, krajnje jednostavna priča o odrastanju u neuslovima. Skorija legenda kaže da je Adam Sendler, neumorni akter i najčešće zaštitno i ikonično lice neumerenih komedija gross–out podfele lično molio Zagera da se prihvati režije filma Hustle, a da je pomenuti reditelj isprva glatko odbio tu ponudu, zbunjen Sendlerovim izborom i insistiranjem. Naime, Hustle je pokorno-poslušno čedo sredine puta, sve u klišeima u vezi sa upravo tim tipom filmova, uz to, pripreman za “konzumaciju” putem Netfliksa, a u svojoj biti detaljno lišen bilo čega nesvakidašnjeg i ekstravagantnijeg. Sendlerova upornost (a ispostavilo se da je on iskren poštovatelj narečenog Zagerovog filma We The Animals) isplatila se, reditelj je popustio i nije odoleo tom suštinski srednjačkom izazovu… I, imajući u vidu krajnji rezultat ove ne samo nominalno počudne saradnje, dobro je što je tako.

Hustle je, kao što je već spomenuto, konačni zbir podužeg niza glavnotokovskih motiva, oprobanih recepata i hiljadama puta viđenih dramaturških rešenja; da preciziramo, ovaj film počiva na priči o nekadašnjoj atipičnoj košarkaškoj zvezdi NBA lige, koji je sada već u zrelim godinama i koji sve nevoljnije obavlja nikada dovoljno vrednovanu funkciju lovca na talente i ine nebrušene dijamante, i koji, na sve to, sanja o životu na jednoj stalnoj adresi i uposlenju trenera, a za koje veruje da ga je davno zaslužio. Sreća mu se na kratko osmehne, ali usled iznenadne smrti svog mentora, on ponovo mora po starom i na put, te u Španiji nailazi na darovitog igrača kakvog je i priželjkivao, ali onda nailazi na nerazumevanje i nepoverenje nove uprave svoga kluba. Među lovcem na darovite i mladog igrača se, gle čuda, stvara jaka veza bezrezervne odanosti, a kada bismo krenuli put pisanja liste tu rabljenih motiva, stvari bi izgledale manje-više ovako: preko trnja do zvezda, sam protiv svih, priča o iskupljenju, mali i skrajnuti protiv velikih i svemoćnih, čudan spoj (možda i međusobno isključivih naravi), meritokratska mantra po kojoj srećan ishod zavređuju samo oni koji i kada zbilja pobede vlastite nedostatke i ovladaju manjkavostima unutar vlastitog karaktera…. Tome treba dodati i krajnje precizno postavljenu strukturu priče u delo sprovedene u jasno omeđena tri čina, sa sve sukobom koji će kulminirati u samoj završnici, a čije će razrešenje biti zalog srećne završnice za sve koji su pobedu i nagoveštaj spokoja u datim okolnostima i zaista zaslužili.

Dakle, Hustle u svojoj suštini ne nudi ama baš ništa inovativno (što je u teškom kontrastu sa pominjanim Zagerovim igranim prvencem, koji ga je i doveo do ovog, zamašnog holivudskog angažmana), ali, sudeći po ukupnom utisku i odmeravanju kvaliteta celine, to je ishod kome su svi možda samo mogli da se nadaju. Naime, iako iole smislenijeg i ubedljivim argumentima osnaženog spora nema da je ovo delo konfekcije i konfekcijskog pristupa, gde izvođenje dobija prioritet u odnosu i na sadržaj i na eventualne otklone i kosine naspram tipskog, uvreženog, očekivanog, Hustle, na sve to ili uprkos svemu pojašnjenom i istaknutom, jeste primer zdrave i prave konfekcije kod koje je očito umeće na planu izvođenja, i da stvar bude pohvala još vrednija, lakoće sa kojom se izašlo na kraj sa tim očito kruto postavljenim okvirom. Hustle nas, kao vrlo dobar i esnafski vešto skockan rad neupitne glavnotokovske provenijencije, vraća na onu neretko prezrenu tačku – spoznaju da je ples na strogo zadate teme i uz skučen manevarski prostor za iskorak put individualnog možda nešto čemu se barem tu i tamo možemo obradovati iskreno i u dovoljnoj meri. Osim toga, Hustle poentira i na temu još dve svoje značajne (žanrovske ili paražanrovske) odrednice – ovo je i upečatljiv primer holivudske mustre filmova nazvane feel–good i crowdpleaser (u prevodu, filmovi koji su kadri da učine da se, gledajući ih, osetite dobro, da vas obuzme dobro raspoloženje, a, pritom, imaju vidan potencijal da zadovolje i očaraju mase). Ritam pripovedanja je nenametljivo izbrušen, karakterizacija, uprkos svoj toj u trenu uočljivoj derivativnosti, taktilna i učinkovita, gluma odlična (sa sve izvrsnom hemijom i saigrom Sendlera i Huana Ernangomesa, stvarnog košarkaškog superstara), a pronađen je efektan i dovoljno nesvakidašnji način snimanja same košarkaške igre i opsežnih i detaljističkih treninga i priprema za nju. Na tom tragu, ne mari što su značajnim delom u pravu oni koji, preterano ne sporeći upadljive kvalitete ovog filma, isti doživljavaju i kao veštu, ali i evidentnu reklamu za NBA ligu i svet i mitologiju koje ona tvori, a Zager ima mnogo razloga za zadovoljstvo – na konto ovako dostojanstvene tranzicije u glavni tok i produkciono daleko više lige. Život ide dalje, sreća je barem u načelu uvek opcija, te će sigurno biti dana i za autorstvo i ličniji i preferentni izraz.

TUROBNI TUNEL BESMISLA

foto: universal pictures and amblin entertainment
Svet iz doba Jure: Nadmoć

Na drugom “tasu” ove priče sa posve jasnom poentom imamo potpuni sumrak jednog ne tako davno unisono u zvezde kovanog talenta; Kolin Trevorov je pre tačno deset godina pobrao silne, brojne i glasne hvalospeve (i to sasvim zasluženo) na račun svoje odlične i cinične komedije sa važnim uplivom fantastike i apsurdizma – Safety Not Guarranted, da bi ubrzo bio regrutovan u Spilbergovo jato, gde mu je dato da režira prvi film sada već trilogije (tačnije pod-trilogije!) – Svet iz doba Jure. Deset godina docnije u odnosu na svoju dominaciju na polju indi filmova koje mirne duše možete preporučiti i onima koji se odano drže mejnstrim ponude, Trevorov se ponovo prihvatio rediteljskih zaduženja u tom beskrajnom svetu kuluka i golemih nevolja i akanja sa dinosaurusima koji, inicirani zloupotrebom od gramzivih ljudi, teraju po svome. Svet iz doba Jure: Nadmoć (Jurrasic World: Dominion) u načelu i samo u načelu nalik Zagerovom novitetu Hustle, i nije imao nikakve šanse da pred gledaoce iznese nešto istinski novo ili barem neviđeno, naravno, uz očekivani izuzetak CGI i VFX trikova i rešenja najrecentnije generacije. Pomenuti film, naprosto, ostvarenje je kome je teško progledati kroz prste i sa tim naumom pronaći bilo kakvo opravdanje za tako porazno odustvo kvaliteta, ali, što je još pogubnije, i bilo kakvog iole ubedljivog razloga postojanja (prve brojke sa američkih i kanadskih bioskopskih blagajni jasno govore da je ovo u komercijalnom vidu pun pogodak u metu, ali veliki bi studiji, sva je prilika, sigurno našli i iole zaumnije načine da utroše stotine milione dolara i ispovrnu nešto što ne bi do ove mere traćilo ionako jedva im preostao kulturni kapital).

U izvesnoj meri, ali samo na par trenutaka, zanimljiva je ovde prisutna doskočica koja ovo ostvarenje (sa sve dinosaurusima) već od završnice prve trećine nagoni u bizarnu analogiju sa filmovima o Džejmsu Bondu (to je evidentno u uspelom akcionom pasažu jurnjave po Malti, ali i na planu distribucije negativnih likova, izvedenih po obrascu neubedljivih “zločinaca” iz bondovskog serijala). Međutim, i taj zahvat se dosta brzo potroši i biva ogoljen na svoju upitnost imajući u vidu i celinu i pređašnju mitologiju u koju treba udenuti ovaj treći film iz ovog drugog dela sada već tridesetak godina dugovečnog serijala). Pokušano je još nešto na prvi pogled potencijalno upotrebljivo – vraćeni su neki od najikoničnijh likova iz te prve polovine celokupne franšize (likovi koje tumače Lora Dern i Sem Nil), ali u krajnjoj instanci to je dovelo do ogromne gužve u naracijskom “dvanaestercu”, sa čak 8-9 važnih likova, od kojih niko ne može da strada (to se ne može desiti likovima koji nose beleg ‘legacy’ – baština, a ni liku deteta, kao ni ključnim likovima iz prethodna dva filma ili novopridošlima, simpatičnima, pa još i predstavnicima ove ili one manjinske grupe). Nadmoć dosta brzo postane zamorna za gledanje, a film ne uspeva da se izbori ni sa logikom sopstvene priče, tako na kraju tog turobnog tunela besmisla stižemo opet do one jednačine – fascinantnost povremenih detalja, sa jedne, i zjapeća praznina celine, sa druge strane, što nas na kraju dovede do suda o bezmalo nefunkcionalnosti ovog filma. Uz sve pomenuto, kanda je i za Trevorova kasno da se vrati na staze nekadašnje slave ako ga tamo iko više i čeka, sad kad svoj više nije, a uz ogromnu cenu postavši svačiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Vidno veći deo budžeta za kulturu Novi Sad je podelio projektima koji su iz Beograda i koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Na čelu Narodne biblioteke Srbije je Jasmina Ninkov

Zvanično je potvrđeno da je Jasmina Ninkov nova v.d. upravnica Narodne biblioteke Srbije, o čemu je „Vreme“ javilo pre dva dana. Prvi pokušaj da bude na čelu NBS, 2013, nije uspeo

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure