img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Naklon Kišu, šipak smrti

20. novembar 2019, 19:52 Ivan Milenković
Copied

Božo Koprivica: Danilo Kiš. Vježbanka,Karioke, Beograd 2019.

Godinama, decenijama unazad, ispisuje Božo Koprivica knjigu o Danilu Kišu po nedeljnicima i književnim časopisima, po sveskama, istrgnutim papirima i salvetama, potom taj materijal sakuplja, piše jedno dugačko pismo svome prijatelju, sabira događaje, svedočenja i citate, niže pesnike i pesme koje je Kiš voleo, koje su voleli obojica ili koje voli on, Koprivica, sve to povezuje na začudan način i okuplja u Vježbanku, raskošan izdavački poduhvat koji se pojavljuje na tridesetogodišnjicu Kišove smrti. Prigodna knjiga, dakle. Osim što je sve samo ne prigodna. Nikada niko o Kišu nije napisao knjigu ni nalik ovoj, niti je ijedna druga knjiga nalik Vježbanci. Možda bi se moglo reći i da je Božo Koprivica prepisao knjigu o Danilu Kišu od samog Danila Kiša, ili da ju je prepisao od silnih pesnika, ili, što je zabavnije, da je knjigu o Kišu prepisao od samoga sebe, jer kada bi se sabrali svi citati iz Kišovih tekstova što ih je pisac posejao po ovoj knjizi, oni bi, ponovo sakupljeni na jednom mestu, dali novu Kišovu knjigu koju bi, ovoga puta, potpisao Božo Koprivica. A možda je upravo to i bila ideja, jer ovakve knjige ne nastaju zato što je pisac želeo da ih napiše, već iz opsesije, zato što je morao da ih napiše, zato što je, u jednom trenutku, reagovao kao vulkan da bi odbranio svog umrlog prijatelja od lešinarskog napada, u drugom da bi svome sećanju našao mesta, u trećem da bi ukazao na detalje Kišovog pisanja što ih je samo on uočio, u četvrtom zato što ima rukopis Kišove priče s morem ispravki načinjenih piščevom rukom… i sve to je Božo Koprivica morao da uradi, inače bi se rasprsnuo, umro bi bez ikakve nade da će mu se duša ikada smiriti.

Čitavog jednog Danila Kiša nosi Koprivica u sebi, čudovišnog i po malo nestvarnog (kakav, uostalom, Kiš i jeste bio, čudesan, čudovišan i po malo nestvaran), a nije manje čudovišan ni pisac tog čudovišnog Kiša, jer, na trenutke, gubi se Koprivica u Kišu i Kiš nestaje u Koprivici, protiču čitave stranice u ulančavanju Kišovih rečenica onako kako ih Kiš nikada nije poređao (a Božo Koprivica jeste), rečenica iz Ranih jada nastavlja se na rečenicu iz Peščanika, a ova se kalemi na tri rečenice iz Grobnice, potom dve rečenice iz Gorkog taloga iskustva, onda nekoliko Koprivičinih rečenica, pa opet Kiš iz Bašte pepela ili Crvenih marki sa likom Lenjina i čitalac lagano počinje da gubi jasnu razliku između ova dva pisca, više ne zna da li čita Kiša ili Koprivicu, Koprivičinog Kiša ili Kišovog Koprivicu, sva se silina te strasti i ljubavi, te posvećenosti koja se ne može uporediti ni sa čim na ovoj našoj književno-teorijskoj sceni, uliva u enciklopedia kišiana koja liči sve pre nego na enciklopediju, a jeste i to, zaokruženo (ali i nedovršeno i nedovršivo) znanje, enkiklios paideia, priča o strasti, ljubavi, posvećenosti i prijateljstvu za koje i smrt bila je tek sitna neprijatnost (ništa se, reći će Koprivica, posle Kišove smrti nije u našem odnosu promenilo). Verovatno nas, zbog svega ovoga, neće začuditi kada se, naizgled ničim izazvan, u priču uključi i Mirko Kovač, još jedan veliki pisac ovog jezika, duboka Koprivičina opsesija, Kišov prijatelj, pa naiđemo na upitnik nedeljnika Čik što ga je Kovač popunio urnebesnim svojim odgovorima (kosa: bajna; oči: uvek sklopljene; miris: truleži; vaš tip žene: obnažene), ali i prelep i pretužan tekst Borisa Dežulovića o poslednjem susretu s Kovačem, o nasmejanim dečačkim očima Kovačevim, kao što su bile i oči Predraga Lucića, nasmejane i dečačke, i poslednji Lucićev gest, stisnuta šaka koja pokazuje – šipak, da bi se krug tih potpuno sumanutih asocijacija, taj kružni esej o nasmejanim dečjim očima umirućih i posmrtnom šipku, zatvorio citatom iz Peščanika, poslednjim gestom Eduarda Sama, stisnutom pesnicom iz koje izviruje palac da bi svetu, smrti, životu, sebi, pokazao – šipak. Ili esej o zubima u Kišovom delu. Ili prepiska Paula Celana i Ingeborg Bahman. Ili fotografije adresa i ulica u kojima je Kiš živeo u Parizu. Kišovi prevodi i Kišove pesme. Kišov Dubrovnik i druženje s Milanom Milišićem i Vojom Šindolićem. I pesme, pesme, posvećene Kišu ili kao da su pisane za njega, one koje je Kiš prevodio i koje nije napisao, a napisao bi ih samo da ih pre njega nisu napisali neki drugi pesnici. Uistinu, Enciklopedia kišiana.

Žanrovski neodrediva, ova je knjiga zbirka tekstova Bože Koprivice, ali ne samo njegovih: tu je, recimo, izvrstan ogled Zorana Paunovića o Kišu i Džojsu, ili naručeni tekst Voje Šindolića. Ovo je izbor pesama sačinjen po vrlo neuhvatljivom kriterijumu: to su pesme po srodnosti, ali nije jasno po čijoj srodnosti i s kim. Ipak, sve one imaju vezu s Kišom. Ovo je knjiga sećanja, ali često tuđih, nešto poput Mihizove autobiografije o drugima. I fotografije. Na zgradi u Ulici Artur Grusje vidimo pločicu s Kišovim imenom, godinom rođenja i smrti. Tu su Marija Čudina i Leonid Šejka. I Mirko Kovač s nešto kose na glavi. Svi su tu, prijatelji. Kako god i šta god da je pred nama, divno je imati Božu Koprivicu za prijatelja jer tada ni smrt ništa ne može tom prijateljstvu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure