img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište - 39. Bitef (16–29. septemar)

Najbitefovskiji Bitef

15. septembar 2005, 02:06 Ivan MedenicaAntrfile: Sonja Ćirić
Copied

Ovogodišnji Beogradski internacionalni teatarski festival apsolutno se izdvaja u odnosu na sva njegova skorašnja izdanja. Drugim rečima, ovo će biti najbitefovskiji Bitef u poslednjih desetak godina, tako da će gledaoci sa nešto konzervativnijim ukusom malo šta moći za sebe da pronađu

Iz predstave „Andersenov san“ Euđenija Barbe

Pored slogana koji se menja svake godine, Bitef ima i svoj stalni moto – „nove pozorišne tendencije“. Ovaj moto je u potpunosti bio prikladan u doba nastanka Bitefa, u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog veka, kada su još mogle da se prepoznaju i relativno pregledno definišu različite tendencije u pozorištu istorijske avangarde. Danas sintagma „nove pozorišne tendencije“ zvuči nekako retro, pošto su i pojmovi „nove“ i „tendencije“ postali diskutabilni, jer se gotovo sve značajne teatarske pojave posmatraju u estetičkom koordinantnom sistemu koji same postavljaju. Zato bi danas bilo prikladnije da se ono pozorište koje Bitef želi da promoviše odredi kao „radikalne teatarske prakse“, ili nešto slično tome.

A, ako ćemo o radikalnosti, onda se odmah mora istaći da se u tom pogledu 39. Bitef apsolutno izdvaja u odnosu na sva skorašnja svoja izdanja. Drugim rečima, ovo će biti najbitefovskiji Bitef u poslednjih desetak godina, tako da će gledaoci sa nešto konzervativnijim ukusom malo šta moći za sebe da pronađu. Pre svega, u ovogodišnjem programu dominiraju predstave iz oblasti savremenog plesa, tako da smo, valjda, jednom za svagda raščistili s tom neshvatljivo konzervativnom dilemom da li je „baletu“ – kako ovu teatarsku formu još uvek zovu neki naši kritičari – mesto na Bitefu ili ne. Od plesnih predstava, sigurno se izdvajaju, bar po renomeu svojih autora, Just for Show i Jednom. Prvu izvodi čuvena britanska trupa „fizičkog teatra“ (kako se sami definišu) DV8 – jedan od onih nedostajućih bisera u Bitefovoj kolekciji koji čekamo već godinama; koreograf i izvođač druge predstave je An Tereza de Kirsmaker, koja je novo ime za našu publiku, mada je reč o vodećoj figuri nove generacije flamanskog savremenog plesa.

Međutim, „radikalne teatarske prakse“ne svode se samo na predstave iz oblasti savremenog plesa; ova sintagma određuje i rad dvojice, verovatno, najekskluzivnijih i najprestižnijih reditelja na 39. Bitefu – Hajnera Gebelsa i Renea Poleša. Gebelsovo delo, za koje je dobio i evropsku pozorišnu nagradu u Taormini, teško može da se odredi, ono spada u neku „graničnu oblast“ savremenog teatra; na osnovu jedne njegove predstave koju sam video, mogao bih da ovaj rad, krajnje ovlaš, odredim kao hiperkonceptualan, hermetičan, eklektičan u svom spajanju muzičkih i pozorišnih formi. Predstavu Pablo u Plusfilijali (o njoj smo u „Vremenu“ već pisali) nemačkog pisca i reditelja Renea Poleša karakteriše, takođe, veoma radikalna pozorišna forma. Tekst spaja potpuno divergentne teme (privredno-finansijske i emotivno-seksualne); razgrađuje se dramska struktura, a posebno koncept lika; ističe se izvođačeva personalnost, video se koristi na originalan način (prenosi se radnja koja se dešava u unutrašnjosti dekora), ostvaruje se društveni angažman, ali bez ikakve oporosti i cinizma…

Od značajnih autorskih imena koja su nova za našu publiku, trebalo bi još izdvojiti Alvisa Hermanisa sa predstavom Dug život (Riga, Letonija), koja dolazi s vrlo dobrim referencama, i slovenačkog reditelja Diega de Breu sa postavkom drame Edvard II Kristofera Marloua, tragedije o kralju čija je vladarska slabost posledica ljubavi prema njegovom štićeniku Gavestonu. Projektom Edvard II nastavlja se dobra praksa, započeta prošle godine, da Bitef ima i vlastitu produkciju (koproducent je, ovoga puta, Slovensko narodno gledališče iz Ljubljane)… Poslednje, ali ne i najmanje važno, na 39. Bitefu imaćemo priliku da vidimo novo delo starog poznanika, Euđenija Barbe; reč je o predstavi Andersenov san koja je, sudeći bar po naslovu, bila glavna inspiracija Jovanu Ćirilovu za slogan ovogodišnjeg festivala – Na tragu bajke i antibajke.

Program festivala: Bajka i antibajka

Sudeći po najavljenom repertoaru i manifestacijama Pratećeg programa Bitefa, poslednje sedmice septembra u gradu će se jasno osetiti da je pozorišni festival u toku.

Deset takmičarskih predstava (iz Izraela, Švajcarske, Slovenije, Belgije, Francuske, Nemačke, Engleske, dve domaće i dve koprodukcije naših i slovenačkih pozorišta) objedinjene su temom „Na tragu bajke i antibajke“ osmišljenom povodom svetske proslave dvestagodišnjice rođenja Hansa Kristijana Andersena. Namera selektora Jovana Ćirilova bila je da ovim izborom publici pokaže suštinski presek novih evropskih tendencija.

Novi direktor Bitefa Nikita Milivojević i njegovi saradnici pronašli su u nezvaničnom delu festivala veliki prostor za brojne dodatne prateće programe, pa će u Beogradu svakodnevno, od 16. do 29. septembra, osim takmičarskog programa, na raznim prostorima biti još po nekoliko bitefovskih događaja.

Prvi put u istoriji Bitefa organizovan je program kolokvijalno nazvan „Bitef za strance“ a zvanično „Show case“ – gostima Festivala ponuđene su predstave našeg pozorišnog repertoara rađene pod uticajem Bitefa. Selektor ovog programa Anja Suša izabrala je 11 predstava nekonvencionalnog promišljanja prikazanih na Belefu, na redovnom beogradskom repertoaru i predstave iz Vranja (Zona Zamfirova), Užica (Ko se boji Virdžinije Vulf) i novosadskog Ujvideki Sinhaza (Medeas cirkles). Druga novina Pratećeg programa ovogodišnjeg Bitefa u odnosu na prethodne su premijere Bitef teatra. Predviđene su tri: Budite ledi jedan dan Maje Pelević, Fake porno Milene Bogavac i Senke Ivane Ašković.

„Bitef na filmu“, od ranije afirmisani deo Pratećeg programa koji se održava u Jugoslovenskoj kinoteci, nazvan je „Hans Kristijan Andersen“. Selektor Vera Konjović uvrstila je i jugoslovenske filmove: nekad zabranjeni Carevo novo ruho Babaje i Sreća dolazi u devet Nikole Tanhofera. Program „Bitef polifonija“ održavaće se u Domu omladine, Školigrici i na gradskim ulicama. Glumačku radionicu „Mihail Čehov“ vodiće njen direktor Skot Filding (nama poznat kao saradnik reditelja na predstavi Kralj Lir u Ateljeu 212) a ilustrovaće je predstava Blato zagrebačke grupe Etra. Baletsku radionicu „Pepeljugine cipelice“ vodiće Suzan Linke, Kristina Kono i Miloš Sofrenović. Zakazana su dva međunarodna simpozijuma, „Artivizam sad“ i „Kontrolisana iluzija svetlosti i senke“, i izložba „Pozorište od papira“.

Najnekonvencionalniji deo Bitefa je program „Posle deset“: zabava i druženje sa učesnicima i predstavljanje njihovih zemalja.

Sonja Ćirić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Konkursi za kulturu

15.jun 2026. Sonja Ćirić

Očekivano: Ristovski i Aja Jung su pobednici konkursa Pokrajine i Novog Sada

Vojvodina i Novi Sad najviše novca iz budžeta odvojili su za projekte Aje Jung i Lazara Ristovskog, a među izabranim konkurentima dominiraju oni od lokalne važnosti

Vesti iz Pokrajine

15.jun 2026. Sonja Ćirić

Kultura odlazi iz Vojvodine i Novog Sada

Ove godine u Vojvodini i Novom Sadu neće biti održano pet kulturnih manifestacija, moguće je da će im se pridružiti još neka

Narodno pozorište

14.jun 2026. Sonja Ćirić

Narodno pozorište nije objavilo nagrade svoje rediteljke

Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka Narodnog pozorišta u Beogradu, dobila je dve nagrade na festivalima van zemlje, ali to ne piše na sajtu ove kuće

Kultura sećanja

14.jun 2026. Sonja Ćirić

Gradske mašine kopaju po Slobodištu, a Đurđević Stamenkovski priča o njegovom značaju

Kruševac je počeo gradnju Izložbenog parka vojne opreme na Slobodištu, a ministarka Milica Đurđević Stamenkovski je najavila da će država uložiti 10 miliona kako bi podigla svest o njegovom značaju

Beogradska filharmonija

13.jun 2026. Sonja Ćirić

„Fortissimo“ Beogradske filharmonije bez koncerta posvećenom Zoranu Đinđiću

Vrhunci programa „Fortissimo“ Beogradske filharmonije za narednu sezonu su koncerti sa Zubinom Mehtom i Lang Langom, ali posle 23 godine nema koncerta posvećenog Zoranu Đinđiću

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure