img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman – Aleja nezavisnosti

Nagnjilost postojanja

10. februar 2016, 15:00 Teofil Pančić
Copied

Kšištof Varga je napisao knjigu duhovitu i lucidno rezonersku, pozabavivši se strahovima i opsesijama ne samo savremenih Poljaka

Uopšte uzev, ranije je bilo lepše. Tako su zaključili gospodin Gžeš i Kristijan kad su već popili i popušili. Nekad su umetnici bili barem alkoholičari i sifilističari, a današnji su u najboljem slučaju stipendisti i laureati, rekao je gospodin Gžeš, svet kulture srlja u propast.

Svet uopšte ide ka propasti, 2012. godine naprečac će doći do kraja sveta, požurio je sa objašnjenjem Kristijan. Gospodin Gžeš ga je pogledao nekako čudno i rekao: bojim se da ipak neće, svet će krepavati dugo i odvratno.

Izvesna nagnjilost egzistencije – to je zapravo veltšmerc koji preplavljuje roman Aleja nezavisnosti Kšištofa Varge (prevela Milica Markić; Kornet, Beograd 2015), nama već dobro znanog poljskog romanopisca (mađarskih korena), koji je jedan od najzanimljivijih srednjoevropskih proznih glasova danas. Vidi se to iz odabranog citata, a čak je i poslednja rečenica romana sasvim primereno posvećena laganom i neumitnom skončanju sveta, pa ipak, teško da je Varga na-jednom u sebi otkrio teškog metafizičara; pre će biti da su njegovi junaci zaglavljeni u onom stadijumu postojanja u kojem, kako jedan od njih rezonuje, ima sve manje stvari koje činiš prvi put, a sve više onih koje činiš poslednji put. Što neminovno vodi ka izvesnim melanholičnim zaključcima i apokaliptičnim uopštavanjima… Mada je to na šta se ova priča odnosi manje visokobudžetni spektakl urušavanja vasione na glavu sirotog insana, a više jedna unutrašnja, dakle „mala apokalipsa“, što bi rekao jedan drugi Poljak, Tadeuš Konvicki, jedan više onako intimni smak sveta. Može li, uostalom, biti drugačijih?

Kako god, Kristijan Apostat (obratiti pažnju na ovo i druga imena, osobito prezimena!) tip je od četrdesetak godina, rođen krajem šezdesetih, dete tvrdokornog i traumatičnog poljskog komunizma koje je odraslost dočekalo u svetu koji je počeo naglo da se menja; prisilno usidren u životnom ćorsokaku, ne usuđuje se da pogleda napred, u tzv. budućnost, jer u njoj ne vidi ništa dobro, a kada se osvrne u prošlost, vidi samo propuštene – ili nepostojeće? – prilike koje su ga dovele do sadašnjeg turobnog stanja propalog umetnika i nerealizovane art nade koja se izdržava od dizajnerskih tezgi, frustriranog usamljenika koji prekraćuje vreme i (u)zaludno suzbija besmisao izobilnim alkoholom i opsesivnim rukobludom, povremeno uzdišući za svojom izgubljenom ljubavi Kasjom Kaboten (prebeglom ka uspešnijem takmacu u paru celoživotnih prijatelja), za jednom od onih pomalo lucprdastih ženskih pojavica koje se roje negde po rubovima umetničkog ili uopšte „medijski zanimljivog“ sveta, a život provode u stanju veštački izazvane preegzaltiranosti, to jest u hirovitom traganju za „pravom ljubavlju“, koja – neizrečeno i neosvešćeno, ali podrazumevano – ima biti nedostižna, ne bi li potraga bila trajna.

Za Kristijana, odmah ću vam reći, zapravo nema nade: tek što roman počne, on će poginuti u avionu nad Atlantikom; kako se celog života panično bojao letenja, moglo bi se reći da je to nekovrsno samoostvarujuće proročanstvo, mada nikome od toga nije lakše. S druge, pak, strane, ni piscu ni čitaocu Kristijanovo izginuće neće mnogo smetati, jer će on svejedno biti s nama do kraja knjige…

Svojevrsni Apostatov egzistencijalni antipod je Jakub Fidelis, Kristijanov šulkolega i prijatelj iz mladosti; ako je Apostat slika i prilika zastoja i propasti, Fidelis je oličenje dobro užlebljenog i u sopstvenoj koži odlično raskomoćenog tipa koji zna šta hoće i kako to da dobije: plesač i zabavljač, estradna ikona tranzicione Poljske, lagodni imalac slave, novca, obožavalaca i osobito – obožavateljki… Lik kojem „sve polazi od ruke“, a pri tome se ne zamlaćuje suvišnim dilemama i jalovim cepidlačenjima, nego uzima sve što mu život pruža… Hm, lepo, ali može li se tako izbeći onaj spomenuti „smak sveta“, ili on ipak važi i za decu sreće, za dobitnike i drznike? Pogledajte sami, neće biti nezanimljivo!

Kšištof Varga napisao je knjigu duhovito i lucidno rezonersku (u tom smislu najsrodniju romanu Trunje, ranije objavljenom na srpskom), koja se može čitati i kao katoličko ateistička „ateološka rasprava“, i kao raspričani manifest famozne „krize srednjih godina“ savremenog (srednjo)evropskog muškarca, i kao opora posveta Varšavi nekadašnjoj i sadašnjoj, i kao rasprava o smislu i limitima prijateljst(a)va i štošta još drugo, a svakako i kao minuciozna „studija slučaja“ svekolikih transformacija Poljske i Poljaka u poslednjih nekoliko decenija, a u kojoj i mi iz ovih krajeva možemo prepoznati štošta blisko. Samo što „mi“ ovakvih pisaca baš i nemamo, ne što niko ne bi umeo ovako, nego zato što oni koji bi mogli, iz ovih ili onih razloga neće da čeprkaju po jedva zaraslim krastama nekolikih generacija: radije ćemo se baviti jalovim istoricizmom (bilo kojeg „ideološkog“ predznaka) ili nekim drugim oblikom kurentnog drndanja vune. Pa dobro, može i tako, mada nije jasno zašto i čemu. Kako god, priča Aleje nezavisnosti i te kako je važna i u kontekstu komplementarnih balkanskih adresa, aleja, bulevara ili sokaka, kako god.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure