
Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić
Neposlušni umetnički tim Bitefa
Bićemo upamćeni kao fantomska umetnička direkcija koja je sprečila da naš najznačajniji festival bude podoban za one koji su nekompetentni

Nakon 39 godina čekanja, otvoren je Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića na dan Rastkovog rođenja, za odabrane medije
Juče je, 15. maja, nakon 39 godina, otvoren Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrović, koji je deo Narodnog muzeja Srbije. Otvaranje je uptriličeno na dan rođenja Rastka Petrovića „čime se Narodni muzej Srbije i Ministarstvo kulture pridružuju praksi istorijske tačnosti i doslednosti u predstavljanju ličnosti od nacionalnog značaja“, rekao je ministar Nikola Selaković otvarajući Muzej.
Svečanost je bila zatvorenog tipa, barem za većinu medija. Špekuliše se da je svemu kriv Generalštab, odnosno pitanja s njim u vezi koja bi ministru eventualno mogli da postave novinari.
Ministar Selaković je podsetio da je „u ovoj kući, na adresi Ljubomira Stojanovića 25, u srcu beogradske Profesorske kolonije, živela Ljubica Luković, čuvar porodičnog nasleđa porodice Petrović koja je zaveštala svoju kuću Narodnom muzeju sa željom da ona postane dom sećanja na Nadeždu i Rastka. Iako je muzej otvoren 1977. godine, uslovi nisu dozvoljavali dugotrajno očuvanje zbirke. Od 1986. godine do danas, ova kuća je bila zatvorena ali nikada zaboravljena“.
Tematski koncept stalne postavke povezuje izgled i duh porodičnog doma i muzejskog prostora.
Prema rečima Bojane Borić Brešković, direktorke Narodnog muzeja Srbije, stalna postavka Spomen-muzeja „napravljena je u čast najmlađeg Petrovića, Rastka – pisca, strastvenog kolekcionara, diplomate i putopisca, renesansnog čoveka modernog doba, i njegove sestre Nadežde, predvodnice naše moderne likovne umetnosti, prve žene“ srpske fotografije, humaniste, aktivnog učesnika kulturnog i društvenog života tokom prvih, burnih decenija 20. veka.“
Borić-Brešković je objasnila da „ova važna kuća sećanja oživljava izuzetna umetnička dela Nadežde Petrović i neobjavljenu rukopisnu građu, kolekcionarske i upotrebne predmete, crteže i retka pisma Rastka Petrovića, koja svedoče o njegovoj dubokoj povezanosti sa evropskim kulturnim centrima, ali i geografskim tačkama od Afrike do Severne Amerike.“
Prilikom jučerašnjeg otvaranja naglašeno je da je izabran dan Rastkovog rođendana po Gregorijanskom kalendaru.
Izvor: Večernje novosti

Bićemo upamćeni kao fantomska umetnička direkcija koja je sprečila da naš najznačajniji festival bude podoban za one koji su nekompetentni


Tačno pet decenija nakon što je objavljena, može se sa istorijskom utemeljenošću reći da je “Boemska rapsodija” jedna od najpoznatijih pop pesama svih vremena

Rut Ozeki, Knjiga forme i praznine, prevod s engleskog Aleksandar Milajić, Booka, Beograd 2024.
Miloš Lolić i Borisav Matić, kustos i član Umetničke direkcije 59. Bitefa, u prvom intervjuu o razlozima i problemima zašto se tri nedelje pre najavljenog početka još uvek ne zna da li će ovaj festival biti održan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve