

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




Ove godine, deseti put, na mokrogorskom brdu Mećavniku jedinstveni festival filma i muzike Kustendorf održan je od 14. do 19. januara. Ovogodišnji kvalitet studentskih takmičarskih filmova je na veoma visokom nivou, atmosfera je posebna kao i ranijih godina, a Profesor, kako ovde svi zovu Emira Kusturicu, i dalje drži svaki kočić u rukama
Kako već to ide, velika filmska imena na Mećavniku dočekuju pogača i so, rakija i nasmejani domaćini. Među njima često, jer drugačije ne može, bude dočekan i neki političar. Ove godine, čast da predstavlja Ministarstvo kulture Srbije, koje svake godine podržava festival, imao je ministar Vladan Vukosavljević. Iskapivši čokanjče medovače, ministar kulture je uz veliki osmeh rekao da je impresioniran time da na Kustendorfu nema reklama, da je sve kao iz bajke i da treba da budemo ponosni što se održava baš kod nas. Novinari su ga zatim pitali kakav je njegov filmski ukus. „Volim različite pravce u istoriji filma – od francuskog neobaroka i italijanskog neorealizma, filmove dubokog umetničkog zadržaja. Volim i komedije, volim Vudija Alena, ali ono što ne volim je Umri muški„, rekao je ministar. On se istakao i na samom otvaranju, kada je govorio dugo, spretno baratajući opštim mestima.
Ministar je ipak najmanje bitan u snežnom Drvengradu. Bar što se posetilaca tiče. Ove godine zvezda festivala je Lav Dijaz, reditelj iz Filipina, osvajač Zlatnog lava u Veneciji 2016. godine, autor specifičnog stila čiji filmovi traju dosta duže od uobičajenog, a razlikuju se i u estetici. Na festivalu je prikazan venecijanski pobednik Žena koja je otišla a traje 3 sata i 47 minuta, kao i Uspavanka za tužnu misteriju koji traje osam sati. Na radionici nakon projekcije objasnio je da je to njegov način pravljenja filmova, da misli da tako vernije prenosi teme koje obrađuje, a one su najčešće život na Filipinima i nacionalna istorija.
Nakon što je Dijazu dodeljena Nagrada za buduće filmove, prikazan je retrospektivni film o prethodnih devet izdanja Međunarodnog filmskog i muzičkog festivala Kustendorf.
Na Kustendorfu su prikazani i filmovi U krevetu sa Viktorijom francuske rediteljke Žistin Trije u kome igra prelepa Viržin Efira, Cvetovi zla Antija Jokinena, De Lan Kineza Đie Lijna i Duša na struni Džang Janga. U kategoriji Novi autori prikazana su filmovi iz Bugarske, Srbije, Kine, Italije.
Najveća gužva u bioskopu „Prokleta avlija“ bila je na premijeri novog filma Emira Kusturice Na mlečnom putu u kome igra Monika Beluči. Film traje 2 sata i 20 minuta i snimljen je na osnovu tri istinite priče. Glavnu mušku ulogu igra Kusturica, a osim Monike Beluči glume Sloboda Mićalović i Miki Manojlović. Posle projekcije, Kusturica je objasnio da je film rađen filmskim jezikom iz sedamdesetih i osamdesetih.
Retrospektiva velikana posvećena je ove godine Gordanu Mihiću, scenaristi, dramskom piscu i filmskom režiseru. Nakon projekcije filma Vrane iz 1968 koji su režirali Gordan Mihić i Ljubiša Kozomara, autor je govorio o vremenima kada je iz novinarstva počeo da se bavi pisanjem scenarija, a kasnije i režijom. Pisao je, sam ili sa Kozomarom, Buđenje pacova, Kad budem mrtav i beo, Bog stvori kafansku pevačicu, Bubašinter, Čuvar plaže u zimskom periodu, Varljivo leto ‘68, Dom za vešanje, Crna mačka, beli mačor i mnoge druge. Mihić je studentima poručio da veruju u čuda, u nemoguće, u sebe i da ne razmišljaju mnogo o tome kako će se sve završiti.
U takmičarskom programu prikazuju se 22 filma iz 19 zemalja iz čitavog sveta. Ove godine, za Zlatno, Srebrno i Bronzano jaje kao i za Nagradu „Vilko Filač“ za najbolju fotografiju, borilo se čak 500 filmova. Najčešće teme kojima se studenti bave u svojim filmovima jesu porodica, odrastanje, diskriminacija, migracije. U trenutku nastajanja ovog teksta (utorak 17. januar) projekcije i dalje traju, pa će se dobitnici nagrada znati tek kada budete čitali ovaj izveštaj.
Sastav ovogodišnjeg žirija je: Geling Jan, predsednica, pisac romana i scenaristkinja, Kristijan Valsamidis, stručnjak za intelektualnu svojinu, i Nikola Ležaić, filmski režiser. Nagradu „Vilko Filač“ dodeliće direktori fotografije Mišel Amatje i Ištvan Borbaš.
U muzičkom delu programa, ove godine na Kustendorfu svirali su Kusturica, njegov No Smoking Orchestra, Adam Stringa i Novosadski big bend, Bestbit, Ana Popović, Van Gog i Ču Sudaka.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve