![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/01-DT-PRADO-15646620-web-309x232.jpg)
Leto
Kad vam je vrućina, uđite u muzej
Španske kulturne institucije pokrenule su inicijativu "Utočište u kulturi" koja poziva građane i turiste da rashlađenje potraže u lokalnim muzejima i galerijama
Prvi privatni muzej u Srbiji otvoren je u maju 2008. godine u Novim Banovcima. Vlasnik je Vladimir Macura, kolekcionar, koji poseduje možda i najznačajniju zbirku umetničkih dela iz perioda avangarde 20-ih i 30-ih godina, i moderne umetnosti 60-ih i 70-ih godina prošlog veka nastale na tlu Jugoslavije
Ime Vladimira Macure prvi put je zapaženo na izložbi „Nadrealizam u Beogradu: Umetnost nemogućeg“ u beogradskom Muzeju primenjene umetnosti 2002. godine, kada su između ostalih predstavljeni i radovi iz njegove kolekcije. Dve godine kasnije u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ Macura je predstavio dela likovne i primenjene umetnosti avangardnih pokreta 20. veka, a u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu prikazan je i deo njegove kolekcije „Svakodnevni život stolica/Gorgona“, 2006. godine.
Vladimir Macura je rođen 1965. u Erveniku kod Knina, odande je otišao na studije istorije umetnosti u Ljubljanu, neko vreme glumio u pozorištu Ljubiše Ristića, a onda odlazi u Beč, gde je otvorio malu prodavnicu umetničkih predmeta. Bili su to klasični radovi koje je prodavao, a u isto vreme je nabavljao i ono što je njega interesovalo, pre svega dela avangarde iz srednje i istočne Evrope. Od samog početka želeo je da svoju zbirku izloži na jednom mestu. Sticajem okolnosti zbirka je stigla u Srbiju, jer je Macura sagradio muzej u Novim Banovcima na obali Dunava, u ulici kojoj je sam dao ime Zenit. Pronašao je neobično uzan i dugačak plac, koji se spušta do samog Dunava, i obratio se arhitektama Ivanu Kucini i Nenadu Katiću. Prvobitni projekat je predviđao niskobudžetnu galeriju od 180m² uz upotrebu jeftinih materijala i konstrukcije. Pokušano je da se u okviru što manje površine osnove ostvari što veća površina zidova za izlaganje. Tako se došlo do arhitektonske osnove oblika ćiriličnog slova P. Macura je u tome prepoznao sliku „Meander“ Julija Knipfera iz sopstvene kolekcije, što ga je inspirisalo da zamisli mnogo veću zgradu i tako je projekat galerije prerastao u projekat muzeja. Muzej je površine 650 m² i njegov upečatljiv, kockasti profil koji se izdiže iz novobanovačke ravnice vidi se sa autoputa Beograd–Novi Sad.
Siva kuća, kubus pored izložbenog prostora na dva nivoa, ima depo, stambeno-radni prostor i kafe bar sa prodajnim pultom. Muzej je ograđen i ima sopstveni parking, park sa voćnjakom, skulpture i rezidencijalni objekat za goste. Park se jednim delom strmo spušta prema Dunavu. Na kapiji muzejskog imanja s voćnjakom piše: Mom narodu.
Muzej „Macura“ prvenstveno funkcioniše kao institucija zadužena za čuvanje, proučavanje i izlaganje umetničkih i istorijskih predmeta iz zbirke njegovog osnivača.
Zbirka neprocenjive vrednosti formirana je po ličnom ukusu velikog ljubitelja umetnosti Vladimira Macure, a Muzej je ostvarenje njegovog sna. Zbirka bi mogla da se podeli u celine: zenitizam, yugo-dada, ruski i poljski konstruktivizam, srednjoevropske avangarde, beogradski nadrealizam, EXAT51, Gorgona, visoka moderna, konceptualna umetnost, bečki akcionizam, vojvođanska neoavangarda, minimalizam, Grupa šest umetnika, Grupa šestorice umetnika; ili pak da se podeli na slike, skulpture, stolice, objekte, instalacije, video-radove, fotografije, crteže, knjige umetnika, pisma, projekte, predmete primenjene umetnosti, knjige, časopise…
Španske kulturne institucije pokrenule su inicijativu "Utočište u kulturi" koja poziva građane i turiste da rashlađenje potraže u lokalnim muzejima i galerijama
„Na Evroviziji se slavi antisemitizam, okultizam i satanizam", tvrdi Federalna demokratska unija Švajcarske i odbija da se za to takmičenje odvoji novac iz budžeta
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Alreksandra Mančić
Na upravo raspisanom tenderu nije naznačena procenjena vrednost rekonstrukcije, adaptacije i sanacije stare zgrade Glavne železničke stanice u Beogradu i promene namene u muzejski objekat. Sve treba da bude završeno za Expo
Gojko Božović je ovogodišnji dobitnik nagrade Velika bazjaška povelja koju dodeljuje Savez Srba u Rumuniji. Ta vest je skrenula pažnju i na veliko nastojanje srpske manjine u Rumuniji da ostanu povezani sa maticom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve