

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




Debeljuškasti čiča u Domu zdravlja Stari grad izjavio je za vesti B92 – Protivnik sam brze hrane, negovao sam srpski način življenja, koji ima dobre i loše strane. U konkretnom slučaju, deda je došao kod nutricioniste da sanira posledice srpske ishrane. Znate kako je, teraš po svom dok može, al’ kad organizam počne da reaguje, onda trk kod doktora. Kažu da u svetu danas, kad se sve sabere, ima više debelih nego neuhranjenih. Pa da vidimo kako se naši bucmasti pretplatnici zabavljaju uz male ekrane.
Prvo nam je u goste stigao Žan Mari le Pen. Skoknuo do Vršca da tamo otvori motociklističke trke, a posle je lepo primljen u Srpskoj radikalnoj stranci, tek da se ne zaboravi večita privrženost radikalima i Zemunu. Munze konza, vaistinu konza. Opet ću pokušati da analiziram ovdašnje medijsko ludilo. Kada sam mislio da sam sve video – čiču Le Pena kako mlati zastavicom na spidvej trkama, u zemlji gde nema crnaca i Arapa, odnekud se stvorio Karađorđe i održao besedu prvo na srpskom pa onda na francuskom. Kao, povešće sve nas ka pobedi?!! Kakve veze, za ime boga miloga, ima Karađorđe sa dvotočkašima i Le fakin Penom? Šta reklamira ovaj ludak – banku, štednju, motore, il’ se samo povremeno tako obuče pa drži govore? Pa gde su dvojnici Elvisa, Tome Zdravkovića, Brusa Lija ili Tite? Bili smo dakle kolektivni svedoci Trećeg srpskog motociklističkog ustanka.
Glavno zezanje protekle nedelje bilo je ipak, sudeći po televiziji – na Zlatiboru. RTS je tokom vikenda prenosio uživo festival narodne muzike, drugi po redu. Prošlogodišnja pobednica bila je Merima Njegomir, što ume naše narodne da peva na ruskom i kineskom, ja sluš’o kad je sa Karićima onomad bila na turneji. Voditeljski par bili su Rada i Memedović, što bi se reklo – iznad visine zadatka. Na Zlatiboru zaladilo, a pevaljke se razgolitile, iskreno sam se zabrinuo da ne navuku nešto na silikonska pluća. Saznali smo šta je „nova narodna muzika“ – to vam je muzika inspirisana „starom narodnom muzikom„. Publika je glasala putem SMS-a, u prvim redovima predsednici opština regiona, a iza Rade i Jovana ganc nova zastava 10, by Fiat isti ko punto, al’ naš. Bina je stajala nekako pod nagibom, punto parkiran pod ručnom, priznajem da sam kao vozač „yuga„, pomalo cvikao da sajla ne popusti u zlo doba. Kad vas dva puta vrate sa tehničkog zbog sajle na ručnoj, onda parkirate samo na ravnom. Između pesama išle reklame – prvo vidimo fiću, posle „zastavu 10“, by Fiat, lepo slikali auto, čekao sam da čujem šta će biti slogan. Očekivao sam – „brži od fiće„, ili „srpski italijano“, ili „ugravirano 200, al’ može da razvije 180“ – ništa od toga.
Slogan glasi – „Baš je lep!“. Da ja kupim nov auto, pa ga parkiram da ga vidi ceo komšiluk, pa se foliram po familiji i šta čujem – zlobno i ponižavajuće – baš je lep! Pa to je kao u reklami za bakin kolač kad baba Rada gricne keks i kaže kiselo „liči…“. Baš je lep, by Fiat – mislim liči na pravi auto.
Nego, vratimo se pesmama i novoj narodnoj muzici. Eklatantan primer je Mira Škorić – udidila se, kao drži sveću grešnica, pa kuca na manastirska vrata, pa nos ko ključ od manastira – kad se vrata otvore, umesto pojanja očepi šota ko da monasi cepaju trbušni ples. Mina Kostić još veće sise, Sanja Maletić hendikepirana – preskakala matrica pa je pevala dvaput, da bude sve pošteno. Na kraju se bitka vodila između Grandovih zvezdica (Ćukteraš Slavica i Nemanja) protiv nekog čiče u dvorednom odelu (vidi se odma’ srpski način življenja) što je po gabaritima ko Cune, a po glasu ko Miroslav. Na kraju pobedi čiča, a pesma „da se vrate godine lude“ idealan hit za srebrne i zlatne svadbe. Nešto na foru dueta Brene i Miroslava – Jedan dan života. Sve u svemu, ekipa se ludo provela na Zlatiboru za pare od pretplate, a u istoriju će ući fakat da su voditelji (Rada i Jovan) daleko nadmašili manifestaciju.
Taman da siđemo sa planine – kad u ponedeljak opet Zlatibor, ali na Pinku – Miss Turizma. Ajd’ sad vi meni recite što se javni servis ne bavi turizmom, a komercijalni Pink pevanjem i novom narodnom muzikom. Da li su to samo prvi i drugi program Pinka, ili je Pink drugi program javnog servisa? Ne bi to provalio ni Njegoš.
Misice su defilovale Zlatiborom, a slogan je ovoga puta bio – gledaj visoko diši duboko!
Sad meni đavo ne da mira, jer što su naše devojke gore od kola – „Baš su lepe!“
Greota od boga je što su ih terali da se razgolićuju, planina je to, ‘ladno i usred leta, al’ su hrabro izdržale pozirajući sa proizvodima firme „Zlatiborac“. Svaka nam se smeškala sa pakovanjima vakumirane suve pršute, pečenice ili dimljene kobaje. Opet taj naš nasušni srpski lajf stajl. Lepota ovde ipak na usta ulazi i taloži se u masnom potkožnom tkivu.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve