img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju - Danijel Ilić, pisac

Moda vitezova

31. januar 2007, 17:43 Sonja Ćirić
Copied

"Viteški duh, držanje zadate reči, odanost prijatelju po cenu života – mislim da nije loše podsetiti mlade na te vrednosti, mislim da bi takve stavove trebalo vratiti u život"

Osim odluke žirija nagrade „Politikinog zabavnika“ da Rex Mundi Danijela Ilića proglasi za pobednika, ovo neobimno delo od aktuelne produkcije izdvajaju mesto, vreme i tema romana: dva brata, Škoti, ratnici plaćenici, učestvuju u krstaškom pogromu na Marsej pokrenutom, zvanično, kako bi se pronašla knjiga katara i kako bi se time iskorenio taj jeretički pokret. Rex mundi je i istorija i fikcija, i avantura i horor.

Autor „Zabavnikovog“ prvonagrađenog dela Danijel Ilić je debitant u književnosti. Diplomirao je prava, radi u Istražnom odeljenju Okružnog suda u Bogradu kao stručni saradnik, a pisanje mu je hobi. Temu svog prvenca je, kako kaže, smislio još pre desetak godina pa je, pošto ga nije napuštala, rešio i da je pretoči u roman.

„VREME„: Navikli smo da pisci koji žele mladima da približe srednji vek pišu o tadašnjim događanjima sa našeg tla, da opisuju, na primer, slavne Nemanjiće. Zašto niste i vi primenili oprobanu i proverenu šemu?

DANIJEL ILIĆ: Namerno sam izabrao Škotsku i Francusku! Hteo sam da izbegnem svaku eventualnu asocijaciju na današnje događaje što je, priznaćete, moglo da se desi da sam za junake priče izabrao Nemanjiće ili bilo koje druge naše ljude. Takođe, ja sam veliki anglofob, volim Škotsku, pa mi je bilo blisko da te izmišljene likove smestim na Ostrvo i da ih prošetam do Marseja. Uostalom, ova priča je takva da ju je lako smestiti u bilo koje drugo vreme i prostor, recimo u Burski rat ili Prvi svetski rat – potrebno je samo krstaške strele zameniti puškama i topovima. Iako ne pratim pomno domaću produkciju, jasno mi je da preovlađuju iste teme: naša teška sadašnja vremena, demonstracije, droge… Mislim da je krajnje vreme da pričamo o nečem drugom a ne samo o politici.

Koju temu nudi vaša knjiga?

Viteški duh, držanje zadate reči, odanost prijatelju po cenu života – mislim da nije loše podsetiti mlade na te vrednosti, mislim da bi takve stavove trebalo vratiti u život. Sećam se, kad smo se u detinjstvu igrali, svako od nas je hteo da bude najbolji lik, a danas se deca utrkuju da budu Mladić i Legija. Mislim da to ne treba ni komentarisati.

Knjiga je napisana u formi istorijske hronike. Da li u njoj ima istorijskih činjenica?

Istorijski kontekst postoji, Marsej i gradovi oko njega su stradali u krstaškim pohodima. Istorijska je činjenica da je grad Bezje sa oko 15.000 stanovnika, kad se posada predala, masakriran samo zato što su krstaši tražili katare. Stanovnici Bezjea nisu hteli da ih odaju, i krstaši su zato pobili ceo grad znajući da će tako ubiti i katare. Zatim, ja opisujem i bogumile, i oni su postojali. Oni su neki dug prema našem prostoru, ali i edukativni momenat: zašto mladi čitaoci ne bi saznali da su kao i katari u južnoj Francuskoj, bogumili bili jeres u Bosni, dakle na prostoru bliskom našem, uklješteni između pravoslavne Srbije i katoličke Ugarske. Katari su interesantni zbog dualizma, veruju u Boga ljubavi, Boga duše i nematerijalnog, i Rex mundija, Boga zla koji ima upliv na sve što se događa u materijalnom svetu. Katare je crkva progonila kao jeres, a njihova religija je imala razne pozitivne aspekte – borili su se samo u samoodbrani, bili su vegetarijanci. Od svih likova u knjizi, istorijski je samo – Rodžer Bekon. On je, slično Nostradamusu, imao neke vizije koje je, po legendi, zapisao. Učinilo mi se zanimljivim da nalaženje te njegove knjižice pune tajni bude povod krstaškom pohodu na Marsej, a ne pljačka grada, mada su krstaši, naravno, usput odradili i taj deo posla.

Potraga za knjigom u romanu Rex mundi podseća na potragu za Svetim gralom, na temu koja je izuzetno popularna među odraslima. Da li ste hteli i decu da zainteresujete za nju?

Jeste, učinilo mi se da bi ta priča zainteresovala adolescente za srednji vek, a i da stariji ne bi imali ništa protiv da je pročitaju. Mladi bi mogli nešto i da nauče, a stariji da se zabave. Srednji vek je vek oružja i borbe, pa zato očekujem da će tema zainteresovati dečake. Mislim da mladima, iako možda nemaju predznanje o ovoj temi, neće smetati da prate knjigu: sada će je doživeti kao avanturistički roman, a kasnije će, ako se opet vrate knjizi, otkriti i neke druge nivoe. Možda ne bi bilo loše od ovog romana napraviti strip-album, pa bi se deca preko stripa, koji im je kao medij bliži, zainteresovala kasnije i za knjigu. Sećam se da su nekada bila mnoga izdanja klasičnih literarnih dela u formi strip-albuma pa smo klasične romane čitali prvo u slikama.

Roman je napisan arhaičnim stilom, onakvim kakvim je, na primer, Valter Skot pisao Ajvanhoa. U vreme interneta, to je još jedan od elemenata kojim se izdvaja od postojeće produkcije.

Knjiga ima klasičnu šemu: prolog i epilog, a između njih takozvanu knjigu u knjizi, pa zato podseća na stare istorijske romane. Glavni junak, pisac te knjige u knjizi, je ratnik, i prirodno je da će pisati vojnički, konkretno, bez opisa i filozofiranja. Ne mislim da će smetati što knjiga podseća na knjige na kojima smo rasli.

Knjigu završavate stavom – „u vremenima koja tek dolaze, ne vidim puno lepih stvari“ zato će „četiri jahača Apokalipse biti još dugo u sedlima„. Ova poruka nije optimistička što je, priznaćete, neuobičajeno u knjigama za mlade.

Zlo ostaje, namerno sam ostavio takav epilog. Da, poruka je opominjuća, Apokalipsa je stalno prisutna, a naša vrsta predano podržava to prisustvo. Da li zbog nuklearnog rata ili crpljenja resursa vode, čovek je uvek na rubu nekog jako lošeg sleda stvari.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure